U Beringovu moru 2025. je bilo 13,4 puta više hibrida snježnog raka (Chionoecetes opilio) i tannerovog raka (Chionoecetes bairdi) nego što iznosi povijesni prosjek. Istraživači američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) smatraju da je za to vjerojatno zaslužan morski toplinski val iz 2018. i 2019. godine. On je populaciju snježnih rakova smanjio s oko osam milijardi na otprilike milijardu jedinki, pa su križanci ostali s manje suparnika.
Rezultate istraživanja objavio je časopis Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Iz rijetkosti u gotovo pola ulova
Križanci tih dviju vrsta i prije su se pojavljivali u moru, ali smatrali su se rijetkošću. Među mužjacima komercijalne veličine obično ih nije bilo više od 10 posto. Ribarske koće 2025. izvlačile su ih u količinama kakve dosad nisu zabilježene, pa su hibridi činili gotovo polovicu snježnih rakova dostupnih za izlov.
Od osam milijardi do jedne
NOAA od 1982. gotovo svake godine koćama uzorkuje dno istočnog Beringova mora. Tako prati stanje ekosustava i vrsta koje su važne za ribarstvo. Prije 2018. procjena je govorila o oko osam milijardi snježnih rakova. Kad se more 2018. i 2019. neuobičajeno zagrijalo, njihov se broj počeo naglo smanjivati.
Znanstvenici 2020. prvi put od početka praćenja nisu obavili godišnje uzorkovanje. Kad su se 2021. vratili na teren, procijenili su da je ostala tek oko milijarda snježnih rakova.
Toplinski val znatno je smanjio površinu zimskog morskog leda i zagrijao takozvani hladni bazen na morskom dnu. Snježni rakovi odjednom su živjeli u drukčijim uvjetima, a promjene su se prenijele duž hranidbenog lanca. Ranija istraživanja pokazala su da su mnogi rakovi uginuli od gladi.
Aljaska je zbog kolapsa populacije prvi put zabranila komercijalni izlov snježnih rakova. Zabrana je trajala otprilike dvije godine, od 2022. do 2024.
Manje konkurencije, više križanaca
Prateći oporavak ekosustava, istraživači su uočili da se hibridi neobično brzo množe. Biologinja NOAA-e za ribarstvo Erin Fedewa i njezin tim zato su na računalu izradili modele mogućih scenarija. Modeli upućuju na to da su hibridi dobili prostor kad se snježnih rakova prorijedilo. Smanjila se konkurencija za resurse, a oslabio je i pritisak koji su snježni rakovi stvarali na križance.
„Naše istraživanje pruža dokaze da je smanjenje morskog leda tijekom toplinskog vala potaknulo kolaps populacije snježnih rakova, što je potom dovelo do porasta brojnosti hibrida, vjerojatno zbog manje konkurencije i manjeg pritiska grabežljivaca”, izjavila je Fedewa.
O biologiji tih hibrida zasad se vrlo malo zna. Znanstvenici ne znaju mogu li se uspješno razmnožavati ni mogu li dugoročno opstati kao populacija koja ne ovisi o roditeljskim vrstama.
Glavobolja za ribarske kvote
Porast broja hibrida stvara i praktičan problem. Mužjaci križanaca koji dosegnu propisanu veličinu za izlov tehnički se vode kao snježni rakovi. Budući da ih je povijesno bilo malo, nitko ih nije uračunavao u kvote.
Dopušteni ukupni ulov snježnih rakova mogao bi se povećati tako da obuhvati i veće količine hibrida koje se sada mogu uloviti. No time bi se dodatno opteretila populacija snježnih rakova koja se još nije oporavila od kolapsa.
„Takva strategija općenito nije idealna jer postoji rizik od povećanja izlova snježnih rakova, čija se populacija još oporavlja”, upozorila je Fedewa.
Kakve će dugoročne posljedice imati nagli porast broja križanaca, zasad se ne zna. Istraživači ne mogu procijeniti hoće li hibridi pridonijeti stabilnosti ekosustava, dodatno otežati oporavak snježnih rakova ili na roditeljske vrste neće imati gotovo nikakav utjecaj, kako piše tportal.hr.
