Rak gušterače, rak jajnika i rak crijeva najčešći su oblici raka koje je teško na vrijeme dijagnosticirati, upozorava liječnica Deborah Lee. Prema njezinim riječima, sva su tri vjerojatno prisutna u tijelu mnogo godina prije nego što ih liječnici otkriju.
U tom razdoblju uzrokuju malo simptoma ili nikakve, a kad se tegobe i pojave, ljudi ih pripišu nečemu drugom, rekla je dr. Lee za Metro. Organizirani program otkrivanja postoji samo za rak crijeva, dok za rak jajnika i gušterače takvog programa još nema. Zato poziva ljude da prate znakove i da se liječniku opće prakse jave što ranije.
Gušterača: tumor raste i 20 godina
Dr. Lee ističe da je od svih vrsta raka rak gušterače posebno teško dijagnosticirati. Među 22 najčešća tipa raka ima najnižu stopu petogodišnjeg preživljavanja, a deset godina nakon dijagnoze živ je samo 1 posto oboljelih. Tumoru često treba 10 do 20 godina da naraste prije otkrivanja. Kod 80 posto pacijenata bolest se dijagnosticira u uznapredovalom stadiju, kad se često više ne može liječiti.
Dio razloga leži u položaju organa, jer se gušterača nalazi visoko, na stražnjoj strani trbuha. Simptomi su blagi pa ih se lako pripiše refluksu kiseline, bolesti žučnog mjehura ili peptičkom ulkusu. Na rak gušterače mogu upućivati:
- bezbolna žutica koja se pogoršava, sa žutom kožom i bjeloočnicama, blijedom stolicom i tamnom mokraćom
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- mučnina i povraćanje
- promjena u pražnjenju crijeva, proljev ili zatvor, često s rijetkom stolicom koju je teško isprati
Bolest najčešće pogađa osobe starije od 65 godina, a prije 40. godine je rijetka, iako se može javiti u bilo kojoj dobi. Pušenje uzrokuje 22 posto slučajeva, a rizik povećavaju i alkohol, pretilost te tjelesna neaktivnost. Češće obolijevaju ljudi koji su se već liječili od raka, oni s jednim ili dvama bliskim srodnicima s tom bolešću, nositelji gena BRCA2 te osobe s Lynchovim sindromom, kroničnim pankreatitisom ili infekcijom hepatitisom B. Na popisu čimbenika rizika je i novonastali dijabetes.
Većina ljudi s tim simptomima neće imati rak gušterače, naglašava liječnica, ali rano otkrivanje uvelike povećava izglede za preživljavanje. Osobe pod visokim rizikom mogu se pokušati uključiti u Europski registar za ispitivanje nasljednog pankreatitisa i raka gušterače (EUROPAC).
Jajnici: tumor ima mnogo prostora
Od raka jajnika godišnje umre oko 4000 ljudi, odnosno približno 11 žena dnevno. Tek 20 posto žena dijagnozu dobije u prvom ili drugom stadiju. Zdjelica i trbušna šupljina su prostrane, pa tumor mora poprilično narasti prije nego što izazove tegobe zbog kojih žena posumnja da nešto nije u redu. Simptomi su k tome nejasni:
- osjećaj sitosti nakon jela
- često mokrenje zbog pritiska na mjehur
- bol u trbuhu ili zdjelici
- osjećaj pritiska u trbuhu
- krvarenje iz rodnice nakon menopauze
- neuobičajen iscjedak iz rodnice
Najčešće se otkriva u 63. godini, a prije 40. godine rijetko. Rizik povećavaju prekomjerna težina i pretilost, rana prva menstruacija i kasna menopauza te genetska sklonost. Žene čija je majka ili sestra imala rak jajnika ili dojke trebale bi o tome razgovarati s liječnikom opće prakse jer možda ispunjavaju uvjete za genetsko testiranje na mutacije BRCA1 i BRCA2. Ako je nalaz pozitivan, dobit će savjete o smanjenju rizika, uključujući mogućnost operacijskog uklanjanja jajnika i dojki prije pojave zloćudne bolesti, ako se za to odluče.
Osim liječniku opće prakse, žene sa simptomima mogu se obratiti i klinici za spolno zdravlje. U prvom stadiju raka jajnika petogodišnje preživljavanje iznosi 89 posto, a u četvrtom pada na 20 posto.
Crijeva: dovoljno vremena za otkrivanje polipa
Rak crijeva obično počinje kao polip u stijenci crijeva. Zloćudno postane samo oko 10 posto polipa, a taj proces traje 10 do 20 godina, pa ima dovoljno vremena da se polip pronađe i ukloni. Neotkriven tumor može se proširiti u krvne i limfne žile, stijenku crijeva i druga okolna tkiva.
Dr. Lee poziva se na studiju Cancer Epidemiology prema kojoj gotovo trećina oboljelih kasno dobije dijagnozu. U 13 posto slučajeva zastoj je nastao prije odlaska liječniku opće prakse, u 38 posto nakon što ih je liječnik uputio u bolnicu, a kod 49 posto pacijenata kasnilo se s odlaskom na pretrage i s nalazima koji su trebali stići liječniku.
Znakovi na koje treba paziti su krv u stolici, u zahodskoj školjki ili na toaletnom papiru, trajna promjena u pražnjenju crijeva te bol ili kvržica u trbuhu. Rizik je veći kod ljudi koji su već imali polipe debelog crijeva, boluju od Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, imaju obiteljsku povijest raka crijeva ili nasljedna stanja poput Lynchova sindroma i obiteljske adenomatozne polipoze. Povezuje se i s rijetkim stanjima kao što su Peutz-Jeghersov sindrom i cistična fibroza.
Rak crijeva može se pojaviti u bilo kojoj dobi, ali je češći nakon 50. godine. Pridonose mu pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost i jedenje mnogo crvenog mesa. Rizik raste i uz niske razine vitamina D, pa se bolest može češće javljati kod radnika u noćnim smjenama.
Liječnica poručuje da se o tegobama s pražnjenjem crijeva ne treba ustručavati razgovarati s liječnikom opće prakse jer je on sve to već vidio i tu je da pomogne, kako piše Večernji list.
