Zbrinjavanje otpada posljednjih je mjeseci jedna od glavnih tema u Hrvatskoj, a slučaj odlagališta u Gospiću otvorio je pitanja gdje otpad završava, tko ga nadzire i što se događa kad sustav zakaže. U okolici Zadra problem se godinama vuče u obliku nagomilanih starih automobila, otpadnih dijelova i olupina, pokazalo je istraživanje emisije Poziv Nove TV.
Mještani nekoliko naselja opisuju svakodnevicu uz odlagališta koja rastu pred njihovim prozorima. „Ne vidimo izlaz iz ove situacije. To već traje 20-ak godina”, rekao je Luka iz Zadra. Automobili se, kažu, gomilaju u dvorištima, prolazima i na krovovima, a uz njih dolaze smrad, glodavci i strah od požara, piše Dnevnik Nove TV.
Biljana iz Zadra opisala je kako je kraj jednog takvog odlagališta izbio požar. „Tu je bio požar. Kuća je bila puna dima. Da ja nisam došla na vrijeme, on bi se ugušio”, ispričala je. Stanari su u pomoć zvali i gradske komunalne redare.
Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Zadra Hrvoje Marić poručio je da je riječ o privatnim površinama te da će Grad Zadar, ne ukloni li vlasnik sporna vozila u zadanom roku, to učiniti o njegovu trošku. Najavio je brzu reakciju.
Vlasnici se brane privatnim vlasništvom. Brat jednoga od njih, Mario Mešić, ustvrdio je da su automobili na obiteljskom zemljištu. „Tamo su auti u vlasništvu mog brata. Na njegovom vlasništvu. Na djedovini”, rekao je, usporedivši situaciju s odlagalištem u Lici.
U naselju Smoković, šest kilometara od Zadra, zadarski vatrogasci upozoravaju na česte požare otvorenog prostora. Zbog materijala u vozilima moguće su i eksplozije, a intervencije znaju biti zahtjevne. Susjeda Kata opisala je nemoć. „Oni donose, dovlače, rade što hoće. Oni su slobodni. Njima je sve ravno, a ti ne možeš to podnijeti”, rekla je.
Na jednoj je lokaciji ekipa, kažu, izbrojila oko 130 vozila. Vlasnik Dino Mitrović novinarima je najprije odgovorio uvredama i prijetnjama, a potom najavio da će otpad ukloniti. „Dobro. Bit će maknuto. Čim malo ovo osuši”, rekao je.
O problemu je upoznat i načelnik Općine Zemunik Donji Ivica Šarić. „To je stvarno dosta velik i složen problem. Nemogućnost dokazivanja tko je stvarni vlasnik toga otpada – to je ono što nas sprečava u nekim postupcima. Možda smo u nekim trenucima svi skupa bili malo uspavani”, priznao je. Iz Zadarske županije poručili su da su svjesni problema te da imaju proračunska sredstva kojima sufinanciraju jedinice lokalne samouprave pri sanaciji takvih lokacija.
U Poličniku je vlasnik odlagališta Ante Marinović novinarima najprije zabranio fotografiranje, a potom ponudio neobično objašnjenje. „Imam nalaze od doktora da se tu nalazim, jer imam zdravstvenih problema, imam u nalazima da se tu osjećam najbolje, u starim automobilima”, rekao je.
Skladište olupina pojavilo se i nedaleko od rijeke Zrmanje, u Parku prirode. Supruga automehaničara iz Muškovaca priznala je da to nije u redu. „Nije okej zato što je to Park prirode. Daleko je to, ne može to do Zrmanje doći. To je zemlja. Zemlja upije sve”, rekla je.
Sudski vještak za promet Krunoslav Ormuž upozorava da država ne vodi dovoljno računa o vozilima koja izlaze iz prometa. „Godišnje iz voznog parka Hrvatske izlazi 60 tisuća automobila, odnosno otprilike 60 tisuća tona sirovine koja ne završava ondje gdje bi trebala”, rekao je. Dodao je da tekućine iz tih vozila često završavaju u tlu te da „cvjeta siva ekonomija” prodaje rabljenih dijelova upitne kvalitete. Smatra da bi država trebala kažnjavati vlasnike koji automobile nisu trajno odjavili i predali na zbrinjavanje. „Ne sjećam se da je država to učinila, da je netko baš platio kaznu”, rekao je za Dnevnik Nove TV.
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša rekao je da ovakvo odlaganje nije moguće bez dozvole za gospodarenje otpadom, za koju sumnja da je vlasnici u takvim uvjetima mogu dobiti. Točnih podataka o broju ovakvih odlagališta u Hrvatskoj, kaže, nema. „Lokacije su često nedostupne, ali sigurno se radi o stotinama takvih lokacija i treba ih sanirati jer su velika ugroza za okoliš i zdravlje ljudi”, rekao je.
Najavio je i oštrije kazne. „Postoji više razina kazni. Ako govorimo o neadekvatnom gospodarenju otpadom, one mogu biti otprilike od 1300 do 13.000 i više eura”, rekao je. Fond, dodaje, posjedniku vozila plaća 181 euro po vozilu, što u prosjeku iznosi oko 500 eura po automobilu. Najavio je i izmjene Zakona o gospodarenju otpadom kojima će se pooštriti sankcije za one koji s otpadom postupaju nepravilno.
Budiša je podsjetio da postoje tri razine prijave – preko komunalnog redarstva, gdje bi trebala reagirati jedinica lokalne samouprave, zatim preko Državnog inspektorata te, u slučaju sumnje na teže kazneno djelo, preko kazneno-pravnih tijela.
