Listopad je dobar mjesec za sadnju ukrasnih grmova poput metličaste hortenzije, fiziokarpusa, aronije, suručice, vajgele i udike. Ako ih posadite sada, do proljeća mogu razviti snažan korijen i nagraditi vrt bujnim zelenilom i cvjetovima.
Razlog je u tome kako se biljke ponašaju na jesen. Kako se bliži zima, polako prelaze u mirovanje i prestaju trošiti energiju na listove i cvjetove. Tu energiju usmjeravaju prema korijenu, a on nastavlja rasti jer tlo ostaje razmjerno toplo i nakon što temperatura zraka padne.
Metličasta hortenzija
Ova hortenzija dobro podnosi hladnoću, a vrtlari je cijene zbog velikih, raskošnih cvatova. U listopadu se ukorjenjuje bez opterećenja koje joj ljeti stvaraju vrućine. Nakon sadnje treba je zalijevati redovito i obilno te oko korijena nasuti malč u sloju od sedam do deset centimetara. S orezivanjem i prihranom pričekajte proljeće, jer bi biljka inače mogla potjerati mlade izdanke koje mraz lako ošteti. Voli sunce ili djelomičnu sjenu te vlažno, hranjivo tlo koje dobro propušta vodu.
Fiziokarpus
Tko ne želi puno raditi oko vrta, s fiziokarpusom će teško pogriješiti. Hladnoća mu ne smeta, snalazi se u različitim vrstama tla, a kad se dobro ukorijeni, izdrži i sušu. Jesenska sadnja daje mu vremena da do proljeća razvije jak korijen. U početku ga treba redovito zalijevati i pokriti tlo malčem. Odgovara mu sunčan položaj ili polusjena i dobro drenirano tlo. Ukrasan je ponajprije zbog lišća, koje je ovisno o sorti zeleno, zlatno ili tamnocrveno.
Aronija
Aronija vrt krasi u više godišnjih doba. U proljeće cvate nježnim cvjetovima, potom donosi tamne bobice, a na jesen joj lišće poprima crvene nijanse. Niske temperature podnosi vrlo dobro, pa je listopad za nju prikladan mjesec. Posađenu biljku valja dobro zaliti, a oko korijena rasporediti pet do sedam centimetara organskog malča. Na tlo nije izbirljiva, raste na suncu i u djelomičnoj sjeni, a orezivati je treba samo povremeno, kad se uklanjaju suhe i oštećene grane.
Suručica
Suručicu, poznatu i kao spireja, gotovo ne treba održavati. Otporna je na hladnoću, sušu i mnoge štetnike. Sitni cvjetovi skupljeni su joj u bogate cvatove, a sorte se razlikuju po vremenu cvatnje: jedne cvatu u proljeće, druge ljeti. Posađena u listopadu stigne razviti korijen prije jačih mrazeva. Nakon sadnje treba je obilno zaliti i staviti malč, koji tlu čuva vlagu i toplinu. Najbolje raste na suncu, u dobro dreniranom tlu.
Vajgela
Vajgelu mnogi vole zbog cvjetova u obliku zvona, koji su ovisno o sorti ružičasti, crveni ili bijeli. Izdržljive sorte dobro podnose sadnju na jesen, a hladnije vrijeme olakšava im prilagodbu. Rupu za sadnju treba iskopati dvostruko širu od korijenske bale, biljku dobro zaliti i tlo prekriti malčem. Traži svijetao položaj te vlažno, dobro drenirano tlo s puno organske tvari.
Udika
Udika (viburnum), ovisno o vrsti, privlači pogled mirisnim cvjetovima, ukrasnim bobicama ili lišćem koje na jesen mijenja boju. Mnoge otporne vrste mogu se saditi u listopadu, dok je tlo dovoljno toplo da korijen raste. Nakon sadnje treba ih obilno zaliti, a malč će pomoći da temperatura tla ostane ujednačena. Većini odgovara sunce ili polusjena i dobro drenirano tlo, dok orezivanje i prihranu treba uskladiti s pojedinom vrstom i vremenom njezine cvatnje.
Na što paziti nakon sadnje
Koji god grm odabrali, prvih tjedana provjeravajte je li tlo dovoljno vlažno. Malč ne smije biti naslonjen izravno na stabljike. Sadnju ne treba odgađati, jer se biljke moraju stići prilagoditi prije dolaska jačih mrazeva, piše Zadovoljna.
