Daska za rezanje jedan je od onih kuhinjskih predmeta koje rijetko tko bira s puno razmišljanja. Ipak, materijal od kojega je izrađena utječe na higijenu tijekom pripreme hrane, na to koliko će daska izdržati i u kakvom će stanju biti noževi nakon godina uporabe.
Pred policom u trgovini većina se koleba između dvije opcije. Plastika na prvi pogled djeluje kao sigurniji izbor jer je glatka, manje porozna i lakše se gura u perilicu. Istraživanja higijene dasaka pokazuju da to uvjerenje stoji na klimavim nogama.
Prema dostupnim podacima, na drvenoj dasci u razdoblju od tri do deset minuta nestane 99,9 posto bakterija. Na plastici bakterije mogu preživjeti, pa se i razmnožiti, ako se površina ne opere vrućom vodom. Među vrstama drva posebno se istaknulo hrastovo, koje se pokazalo vrlo učinkovitim.
Objašnjenje leži u samoj prirodi drva. Ono upija vodu koja je bakterijama potrebna za opstanak, a uz to ima i prirodnu zaštitu kojom se stablo brani od mikroorganizama dok raste.
Higijena nije jedini razlog. Plastične daske s vremenom blijede, grebu se i troše, a drvene uz malo pažnje zadrže izgled i funkciju godinama. Kad se na drvenoj dasci pojave dublji urezi, površinu se može obnoviti brušenjem finim brusnim papirom, a zatim premazati uljem namijenjenim površinama koje dolaze u dodir s hranom. Plastiku, jednom izgrebanu, uglavnom se baca.
Drvo ima prednost i kod noževa. Dovoljno je mekano za ugodno rezanje, a opet ne toliko da se oštrica zaglavi u podlogu. Kod plastike tvrdoća varira od proizvoda do proizvoda, pa i premekana i pretvrda daska mogu ubrzati trošenje oštrice.
