Starije osobe koje su 16 tjedana svaki dan jele 60 grama neslanog kikirikija prženog s opnom imale su bolji odgovor na inzulin u dijelovima mozga važnima za pamćenje. Pokazalo je to istraživanje Odjela za prehranu i znanost o kretanju (NUTRIM) na Maastricht University Medical Centeru, u kojem je sudjelovala 31 zdrava osoba u dobi od 60 do 75 godina.
Zašto je inzulin važan i za mozak
Inzulin je najpoznatiji po tome što regulira šećer u krvi, no djeluje i u mozgu. Živčanim stanicama pomaže rasti, preživjeti i međusobno komunicirati, a time podupire pamćenje i druge kognitivne sposobnosti. Autori smatraju da bi uredno djelovanje inzulina u mozgu moglo pomoći i u zaštiti od procesa povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Dr. Peter Joris, izvanredni profesor na tom odjelu i glavni autor studije, upozorava da mozak s godinama može slabije reagirati na inzulin, što se povezuje s padom kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. Nakon razdoblja u kojem su ispitanici svaki dan jeli kikiriki, istraživači su zabilježili bolji odgovor na inzulin u skupini područja desne moždane polutke. Riječ je o dijelovima lingvalnog girusa, hipokampusa, parahipokampalnog girusa i stražnjeg cingularnog girusa, a svi sudjeluju u procesima vezanima uz pamćenje.
„Naše je istraživanje pokazalo da je svakodnevno jedenje kikirikija povoljno djelovalo na odgovor na inzulin u područjima mozga povezanima s pamćenjem kod starijih osoba”, rekao je Joris. Dodao je da rezultati upućuju na to da bi bolji odgovor tih područja na inzulin mogao pridonijeti povoljnom učinku neslanog kikirikija prženog s opnom na kognitivne sposobnosti.
Kako je istraživanje provedeno
Svaki je ispitanik prošao dva razdoblja od po 16 tjedana. U jednom je dnevno jeo 60 grama kikirikija, što je otprilike dvije porcije, a u drugom ga uopće nije jeo. Nakon prvog razdoblja sudionici su prešli u suprotnu skupinu, pa su istraživači mogli usporediti iste ljude s kikirikijem i bez njega. Takav nasumični kontrolirani ukriženi pokus smatra se strogim modelom istraživanja.
Kako bi svi pojeli jednaku količinu, istraživači su ispitanicima dijelili unaprijed odmjerene pakete kikirikija. Pojesti su ih trebali ujutro ili poslijepodne, a način su birali sami: cijelu porciju odjednom, u nekoliko manjih obroka tijekom dana ili kao dio jela.
Promjene u mozgu pratili su magnetskom rezonancijom kojom se mjeri protok krvi u pojedinim područjima (ASL-MRI). Odgovor na inzulin procjenjivali su tako da su ispitanicima davali inzulin kroz nos, a zatim pratili kako se mijenja protok krvi u različitim dijelovima mozga. Magnetskom rezonancijom trbuha mjerili su i količinu masnoće u jetri, a kognitivne sposobnosti provjeravali su računalnim testovima CANTAB (Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery).
Nastavak ranijeg istraživanja
Isti je tim 2025. objavio istraživanje u stručnom časopisu Clinical Nutrition. Tada su utvrdili da je 16 tjedana jedenja kikirikija povećalo ukupni protok krvi kroz mozak za 3,6 posto, a rezultate na testovima verbalnog pamćenja poboljšalo za 5,8 posto. Protok krvi kroz mozak pokazuje koliko krvi s kisikom i hranjivim tvarima stiže do moždanih stanica, pa je ujedno pokazatelj zdravlja krvnih žila u mozgu.
Istraživači učinak ne pripisuju jednom sastojku. Joris navodi da bi tome mogli pridonijeti nezasićene masti, vlakna, vitamini, minerali i bioaktivne biljne tvari iz kikirikija. Kikiriki je i dobar izvor biljnih bjelančevina, a posebno je bogat L-argininom, iz kojeg tijelo stvara dušikov oksid. Prema ranijim istraživanjima, dušikov oksid olakšava učenje i pamćenje.
Studiju je vodio Peter J. Joris, a provela ju je doktorandica Lucia Kerkhof s istog odjela. Istraživanje je financirala zaklada The Peanut Institute Foundation, koja prema navodima istraživača nije sudjelovala u osmišljavanju i provedbi studije, analizi i tumačenju rezultata ni u pisanju rada, kako piše ScienceDaily.
