Gotovo 69 posto ispitanika u posljednjih je dvanaest mjeseci barem jednom besplatno, ali nelegalno došlo do nekog sadržaja na internetu, a pretplatu na domaće portale plaća tek oko devet posto čitatelja. To su rezultati novog istraživanja Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI).
Filmove, serije ili sport na neslužbenim stranicama gledao je 41 posto ispitanika, a svaki četvrti skidao je sadržaj preko torrenta. Više od petine pratilo je prijenose uživo na neovlaštenim stranicama. Gotovo svaki sedmi pročitao je članak koji se inače plaća, a da za njega nije platio.
Za mnoge to nije povremeni izlet. Gotovo polovica onih koji sadržaju pristupaju nelegalno, uglavnom mlađi čitatelji, to radi barem jednom tjedno, a svaki peti gotovo svaki dan.
Cijena, previše pretplata i dijeljene lozinke
Kad objašnjavaju zašto ne plaćaju, ispitanici najčešće spominju novac, a gotovo polovica ih drži da su pretplate preskupe. Autori istraživanja upozoravaju da se iza tog odgovora često kriju i drugi razlozi: umor od previše pretplata te uvjerenje da se željeni sadržaj u Hrvatskoj ne može naći legalno, koje dijeli više od četvrtine ispitanika. Svaki sedmi ne vjeruje da za piratstvo postoje stvarne posljedice.
Ni okolina takvo ponašanje ne osuđuje. Šest od deset ispitanika misli da je u redu podijeliti lozinku s prijateljem ili članom obitelji, 41 posto zaobilaženje plaćanja ne smatra ozbiljnim prekršajem, a tek nešto više od polovice vidi da piratstvo šteti novinarima, autorima i producentima. Stručnjake koji su komentirali rezultate najviše brine koliko je takvo ponašanje postalo uobičajeno.
„Plaćate je svojim podacima”
Miruna Herovanu, izvršna direktorica Audiovisual Anti-Piracy Alliancea (AAPA), upozorava da potrošači često ne vide infrastrukturu koja stoji iza distribucije nezakonitog sadržaja. Prema njezinim riječima, piratstvo nije samo pitanje autorskih prava, nego dio šireg ekosustava kibernetičkog kriminala u kojem nezakonite usluge mogu zarađivati znatne svote, a korisnike istodobno izlažu prijevarama, zlonamjernim programima i drugim internetskim prijetnjama.
Herovanu ne očekuje da će same kampanje za podizanje svijesti preokrenuti trend. Smatra da su potrebne pristupačne zakonite alternative, bolje razumijevanje štete i učinkovita provedba propisa usmjerena na nezakonite usluge i infrastrukturu koja ih omogućuje. „Ne smijemo dopustiti da piratstvo postane prihvaćen trošak poslovanja u digitalnom gospodarstvu”, poručila je.
Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria i predsjednik HUDI-jeve radne skupine za digitalnu pretplatu i streaming, upozorava na rizike za same korisnike. „Ljudi misle da je piratska stranica besplatna. Nije. Plaćate je svojim podacima”, kaže. Europska unija je, navodi, pregledala više od tisuću piratskih stranica i na njima pronašla više od četiri tisuće zaraženih datoteka. Riječ je o programima koji s računala ili mobitela mogu ukrasti lozinke, slike i osobne podatke, a za to je dovoljan jedan pogrešan klik na lažni gumb ili poruku da je mobitel zaražen.
Pretplatnici zadovoljni, ostali ne vide razlog za plaćanje
Osam od deset ispitanika portale čita barem jednom dnevno, a više od polovice nekoliko puta na dan. Unatoč tome, kad se izuzmu oni koji dijele lozinku, pretplatu na domaće portale ima oko devet posto ispitanika. Autori naglašavaju da se ti podaci temelje na samoprocjenama ispitanika, a ne na službenim brojkama.
Oni koji plaćaju uglavnom su zadovoljni: tri četvrtine hvali uslugu, a više od 80 posto zaključane članke čita svaki dan. S druge strane, šest od deset ispitanika smatra da dovoljno informacija nalazi besplatno, a polovica da sadržaj nije vrijedan plaćanja. Samo devet posto nepretplatnika vidi se kao pretplatnika u idućih godinu dana.
Tri četvrtine ispitanika zna da se besplatne vijesti financiraju oglasima i klikovima, ali tek četiri od deset povezuju pretplatu s kvalitetnim novinarstvom. Vjerodostojnost je važna za 80 posto ispitanika, no šest od deset teško procjenjuje koji su portali pouzdani, kako piše N1.
