Lažni oglas najčešće se oda žurbom: traži da odmah nešto kupite, uplatite ili upišete, nudi više nego što je realno i nerijetko iza njega navodno stoji poznata osoba. Ako vjerujete društvenoj mreži ili tražilici, to još ne znači da možete vjerovati i oglasima koje vam prikazuje.
Znakovi zbog kojih treba zastati
- Pritisak vremena. Poruke o ponudi koja uskoro istječe tjeraju na odluke koje inače ne biste donijeli, primjerice da upišete osobne podatke.
- Ponuda predobra da bi bila istinita. Računa na strah da ćete nešto propustiti, a često je i vremenski ograničena kako bi pritisak bio veći.
- Traženje osobnih podataka. I naizgled bezazleni podaci, poput imena i prezimena, adrese e-pošte, kućne adrese ili broja telefona, prevarantima pomažu složiti profil s kojim mogu ukrasti identitet.
- Telefonski broj u oglasu. Većina ozbiljnih tvrtki upite korisnika najprije usmjerava na digitalne kanale. Broj iz lažnog oglasa vjerojatno vodi u pozivni centar u kojem su ljudi obučeni izvući od vas novac ili podatke.
- Lažno sigurnosno upozorenje. Oglas tvrdi da je računalo ili mobitel zaražen i nagovara vas da preuzmete program koji će „riješiti problem”.
- Senzacionalne vijesti s pretjeranim naslovima, smišljene samo zato da kliknete.
- Preporuke poznatih osoba za proizvode, usluge ili ulaganja. Snimke su ponekad deepfake, lažno izrađene umjetnom inteligencijom.
Prevaranti se često lažno predstavljaju kao poznate tvrtke i vode na stranice koje izgledom oponašaju prave, glume korisničku podršku banaka, nude ulaganja u kriptovalute s visokom zaradom bez ikakva rizika ili obećavaju velike nagrade u novcu, za koje treba samo ostaviti osobne i financijske podatke.
Što prevaranti žele postići
Neki su oglasi izravno zlonamjerni. Klik na takav oglas može iskoristiti propuste u pregledniku ili programima ili vas navesti da s aplikacijom preuzmete zlonamjerni program. Drugi preko nagradnih igara, upitnika i lažnih stranica prikupljaju podatke koji se poslije koriste za krađu identiteta.
Treća skupina cilja izravno na novac. Od žrtve traže uplatu za ulaganje u izmišljeni projekt, za proizvod koji ne postoji ili za lažnu naknadu. Ponekad oglas vodi u lažnu internetsku trgovinu koja potajno prikuplja podatke s kartice.
Ako ste već kliknuli ili platili
- Ne odgovarajte više na poruke prevaranta i pratite račune zbog sumnjivih transakcija.
- Odmah se javite banci ili izdavatelju kartice i objasnite što se dogodilo. Mogu vam blokirati karticu ili račun dok istražuju. Kod plaćanja karticom možda imate pravo na povrat sredstava (chargeback).
- Promijenite otkrivene lozinke na toj stranici i svugdje gdje ste ih ponovno koristili. Uključite dvofaktorsku autentifikaciju, a za jake i različite lozinke razmislite o upravitelju lozinki.
- Ako ste nešto preuzeli, skenirajte uređaj sigurnosnim programom provjerenog proizvođača i ažurirajte operacijski sustav i sve aplikacije.
- Sačuvajte dokaze: oglas, poveznice, snimke zaslona, poruke, potvrde o plaćanju i prepisku s prevarantom. Trebat će vam ako budete tražili povrat novca.
- Prijavite oglas platformi preko ugrađene opcije za prijavu, a prijevaru nadležnim tijelima.
U Velikoj Britaniji banke su u nekim slučajevima dužne nadoknaditi štetu klijentima koji su sami odobrili uplatu prevarantu. Društvene mreže u SAD-u i drugdje zakonski nisu obvezne obeštetiti žrtve, iako zarađuju na tim oglasima.
Koliko platforme zarađuju
Prema istraživanju tvrtke Juniper Research, koje je naručio Revolut, korisnicima društvenih mreža u Europi 2025. prikazano je gotovo bilijun lažnih oglasa, a platformama su donijeli oko 3,8 milijardi funti prihoda. Meta je predvidjela da će 10 posto njezina prihoda u 2024. doći od oglasa za prijevare i zabranjenu robu, što iznosi 16 milijardi dolara. Gotovo trećina (30 posto) ljudi koji su prijavili da su izgubili novac zbog prijevare navela je da je sve počelo na društvenim mrežama.
Američka Federalna trgovinska komisija (FTC) u rujnu je otvorila pitanje trebaju li platforme biti obvezne spriječiti da oglasi u kojima se prevaranti lažno predstavljaju uopće stignu do korisnika. Komisiju brinu alati koje platforme nude oglašivačima: sami pišu tekst, izrađuju slike i video te biraju kome će se oglas prikazati, bez obzira na to je li oglas legitiman. Postupak je tek na početku, a među mjerama koje FTC razmatra jest obveza da platforme provjeravaju oglašivače, nadziru objavljene oglase i uklanjaju lažne, navodi ESET WeLiveSecurity.
