Velik dio paralelnih brazda urezanih u stijene Malte i Goza vjerojatno potječe iz antičkog, a ne iz pretpovijesnog razdoblja. Do tog je zaključka došao Joel Grima, doktorand sa Sveučilišta na Malti, koji je svoju analizu objavio u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports.
Grima smatra da su argumenti kojima se dosad branila pretpovijesna starost tih struktura slabiji nego što se pretpostavljalo. „Velik dio dokaza koji se navodio u prilog pretpovijesnom podrijetlu zapravo je neizravan i temelji se na okolnostima”, rekao je. Po njegovoj procjeni, nakon pretpovijesti mogao je nastati znatan dio brazda, a možda i sve.
Mreža duga pedesetak kilometara
Istraživanje obuhvaća 2628 zasebnih tragova na više od 200 lokacija na oba otoka. Poredani jedan iza drugoga, pružali bi se otprilike 50 kilometara. Najčešće dolaze u parovima, s razmakom od 110 do 150 centimetara, a pojedini su duboki i do 60 centimetara.
Ponegdje se tragovi križaju i granaju u složene mreže koje podsjećaju na željezničke pruge. Drugdje naglo prestaju na rubu obale ili se nastavljaju pod morem. Zbog gustog spleta tragova najpoznatije nalazište, Misraħ Għar il-Kbir, prozvano je „Clapham Junction”, po londonskom željezničkom čvorištu.
Slične brazde postoje i drugdje u svijetu, ali na Malti ih ima neobično mnogo s obzirom na veličinu otoka. Starost im je teško odrediti jer su usječene izravno u stijenu, pa uobičajene arheološke metode datiranja tu ne pomažu.
Kamenolomi otkrivaju redoslijed
Grima je pregledao ranije arheološke nalaze i stratigrafske odnose te usporedio položaj brazda s kamenolomima, cestama i grobnicama. Obišao je nalazišta i izradio digitalne modele kako bi usporedio oblike i raspored tragova.
Značajan dio brazda, prema njegovoj analizi, može se pouzdano smjestiti u klasično razdoblje. Studija pod tim pojmom obuhvaća vrijeme od feničke kolonizacije Malte oko 700. godine prije Krista do kraja bizantske vlasti 870. godine.
Najviše otkriva odnos tragova prema antičkim kamenolomima. Na nekim mjestima brazde prolaze kroz kamenolome, a negdje su ih prekrile kasnije građevine. Iz takvih odnosa arheolozi mogu odrediti barem relativnu starost pojedinih tragova.
Blizina grobnica uklesanih u stijenu nije, upozorava studija, dokaz da su brazde starije od njih. U feničkom i rimskom razdoblju groblja su se često smještala uz prometne pravce, pa su se tragovi i grobovi mogli naći jedni uz druge i u isto vrijeme.
Kotači ili dlijeto
Otvoreno je ostalo i pitanje kako su brazde nastale. Prema jednom od najraširenijih objašnjenja, izlizala su ih vozila koja su dugo prolazila istim putovima. Malteški vapnenac razmjerno je mekan, a stalno opterećenje kotačima s vremenom ga može duboko izbrazdati.
Takvim se putovima mogao prevoziti kamen iz kamenoloma, a mogli su i povezivati poljoprivredna imanja s naseljima i lukama te služiti za kretanje ljudi i robe. Dio istraživača ipak misli da su brazde namjerno usječene u stijenu. Nije poznato ni jesu li svi tragovi nastali na isti način i jesu li njima prolazile iste vrste vozila. Moguće je i da su pojedine skupine tragova nastale u različitim razdobljima i služile različitim namjenama.
Grimin rad ne tvrdi da su sve brazde nastale u isto vrijeme ni da su sve konačno datirane. Zaključuje samo da se velik dio njih bolje uklapa u antiku nego u pretpovijest. Kronologiju bi mogla dodatno razjasniti buduća istraživanja, osobito ako se pronađu materijali povezani s nastankom ili uporabom brazda čija se starost može odrediti neovisno, piše tportal.hr.
