Srčani udar i srčani zastoj dva su različita stanja, a razlika se najčešće vidi već po tome je li osoba pri svijesti. Kod srčanog udara srce i dalje pumpa krv i čovjek obično diše, dok se kod srčanog zastoja naglo sruši i ne diše ili ne diše normalno. Oba su stanja hitna i traže pomoć bez odgađanja, upozorava Regina Giblin, viša kardiološka medicinska sestra britanske zaklade British Heart Foundation (BHF).
Problem s krvotokom ili s električnim sustavom
Srčani udar nastaje kad se dijelu srčanog mišića naglo prekine dotok krvi. Uzrok je često krvni ugrušak u jednoj od koronarnih arterija. U BHF-u ga zato opisuju kao problem krvotoka: srce i dalje šalje krv kroz tijelo, a oboljeli je uglavnom pri svijesti i diše.
Srčani zastoj je pak električni problem. Električni sustav srca prestane ispravno raditi, pa srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno. Takav poremećaj ritma zove se aritmija. Ne ugrožava svaka aritmija život, no zbog nekih srce više ne može pumpati krv kroz tijelo. Tada nastupa zastoj, obično bez ikakve najave.
Ta dva stanja ipak mogu biti povezana. Nakon srčanog udara raste rizik od ventrikularne fibrilacije, smrtonosne aritmije koja može izazvati srčani zastoj. Srčani udar, međutim, nije jedini uzrok zastoja.
Kako prepoznati srčani udar
Najčešći znak je bol ili nelagoda u prsima koja se javi naglo i ne prolazi. Bol se može širiti u jednu ili obje ruke, vrat, čeljust, gornji dio leđa ili trbuh. Uz nju se mogu javiti mučnina, znojenje, vrtoglavica ili nedostatak zraka.
Nekima je bol vrlo jaka, drugima samo neugodna, a može se osjećati kao težina ili žarenje slično probavnim tegobama. Rjeđe se javljaju iznenadna tjeskoba nalik napadaju panike te jak kašalj ili piskanje pri disanju. Simptomi se razlikuju od čovjeka do čovjeka i ne moraju se pojaviti svi.
Srčani zastoj prepoznaje se drukčije: osoba se iznenada sruši, ne diše ili ne diše normalno, a ponekad hvata zrak uz krkljanje.
Što učiniti
Kod sumnje na srčani udar, bilo kod sebe ili kod nekoga u blizini, treba odmah potražiti liječničku pomoć. Svako kašnjenje povećava mogućnost ozbiljnog oštećenja srca, a oboljeli tada vjerojatnije završi na intenzivnoj njezi i dulje ostaje u bolnici.
Kod srčanog zastoja BHF savjetuje odmah nazvati hitnu službu (u Ujedinjenom Kraljevstvu broj 999) i bez čekanja početi kardiopulmonalnu reanimaciju. Ona održava protok krvi i kisika kroz mozak i ostatak tijela. Ako je u blizini defibrilator, uređaj kontroliranim električnim udarom pokušava vratiti normalan rad srca.
Javno dostupni defibrilatori često stoje na željezničkim kolodvorima i u trgovačkim centrima. Prema BHF-u, može ih koristiti svatko, bez prethodne obuke.
Za one koji žele naučiti prepoznati srčani zastoj i izvesti reanimaciju, zaklada nudi besplatan mrežni alat RevivR, uz koji se to može savladati za 15 minuta, piše British Heart Foundation.
