Ubrzan rad srca, lupanje u prsima i nedostatak zraka ne moraju biti posljedica stresa. Kardiolog dr. Stuart Beldner upozorava da se iza tih tegoba ponekad krije fibrilacija atrija, najčešći oblik srčane aritmije. Važan trag je trajanje: epizoda fibrilacije može potrajati satima, a simptomi napadaja panike obično dosegnu vrhunac za pet do deset minuta.
Zato dr. Beldner savjetuje da se svaka promjena srčanog ritma pokaže liječniku. Ako se uz to pojave nesvjestica, bol u prsima ili jak nedostatak zraka, treba odmah pozvati hitnu pomoć. „Kad god netko ima nepravilan srčani ritam, važno je razumjeti zašto”, naglašava kardiolog.
Zašto se dijagnoza lako promaši
Stres doista može izazvati vrlo slične simptome, pa ih mnogi automatski pripišu tjeskobi. Dodatna je teškoća to što fibrilacija atrija ne mora biti stalno prisutna, nego se može pojavljivati povremeno. Dođe li pacijent na pregled u razdoblju kad mu srce kuca pravilno, liječnik neće vidjeti ništa neobično.
Dr. Beldner kaže da takve situacije nisu rijetke. Upravo zbog njih i liječnik i pacijent znaju zaključiti da je posrijedi samo anksioznost, a prava se dijagnoza odgodi. Normalan nalaz na jednom pregledu stoga ne isključuje poremećaj ritma ako se tegobe ponavljaju.
Što se događa u srcu
Problem nastaje u gornjim srčanim komorama. Električni signali koji bi trebali usklađivati njihov rad postaju neuredni i prebrzi, pa se komore ne stežu pravilno, nego podrhtavaju. Osoba to može osjetiti kao lupanje srca, umor, omaglicu, bol u prsima ili otežano disanje.
Po samim simptomima teško je razlikovati paniku od aritmije, no vrijeme pomaže. Napadaj panike brzo se razvije i ubrzo dosegne vrhunac, unutar pet do deset minuta. Kod fibrilacije atrija tegobe mogu trajati satima.
Veći rizik od moždanog udara
Kakve su posljedice ako se fibrilacija ne liječi? Kad krv kroz srce ne protječe dobro, raste vjerojatnost da se u njemu stvori ugrušak. Dr. Beldner objašnjava da takav ugrušak može otići iz srca i izazvati moždani udar. Osobe s fibrilacijom atrija imaju približno pet puta veći rizik od moždanog udara.
Za fibrilaciju atrija postoje lijekovi protiv zgrušavanja krvi, kardioverzija i drugi postupci, a o liječenju odlučuje liječnik nakon što utvrdi uzrok nepravilnog ritma. Kad je ubrzan rad srca posljedica anksioznosti, dr. Beldner preporučuje kontrolirano disanje i meditaciju, kako navodi Večernji list.
