Povrće uzgojeno krajem 20. stoljeća sadržavalo je u prosjeku manje kalcija, željeza, fosfora i nekih vitamina nego ono iz 1950. godine. Najviše je pao udio vitamina B2, i to za 38 posto.
Te je brojke donijelo istraživanje objavljeno 2004. godine. Autori su usporedili podatke američkog Ministarstva poljoprivrede o sastavu 43 poljoprivredne kulture, većinom povrća, iz 1950. i 1999. godine. Kalcija je u prosjeku bilo 16 posto manje, željeza 15 posto, a fosfora devet posto. Smanjio se i udio proteina i vitamina C.
Rezultate ipak ne treba čitati kao opće osiromašenje hrane. Pad nije pogodio sve hranjive tvari ni sve namirnice, a na brojke su mogli utjecati drukčiji načini mjerenja i promjene u sortama koje su se uzgajale u ta dva razdoblja.
Više hrane, ali ne i više vitamina
Korijeni promjene sežu u sredinu prošlog stoljeća i takozvanu Zelenu revoluciju. Nove sorte, umjetna gnojiva i suvremeni načini uzgoja tada su znatno povećali prinose. Nutritivna vrijednost hrane nije nužno rasla istim tempom.
Današnja poljoprivreda i dalje daje prednost sortama koje brzo rastu, bolje podnose bolesti i daju velike prinose. Kad s polja stigne više hrane, to još ne znači da u njoj ima više vitamina i minerala.
Utjecaj ugljikova dioksida
Drugi dio problema povezan je s klimatskim promjenama. Pokusi s rižom pokazali su da veća koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi može smanjiti udio proteina i pojedinih minerala u biljkama.
Znanstvenici zato upozoravaju na takozvanu „skrivenu glad”. Tim izrazom opisuju stanje u kojem čovjek unese dovoljno kalorija, ali ne dobiva dovoljno vitamina i minerala. Najviše su joj izloženi ljudi koji se hrane malim brojem osnovnih namirnica, a uz njih djeca i trudnice.
Biljke s više hranjivih tvari
Kao jedno od mogućih rješenja spominje se biofortifikacija, odnosno uzgoj biljaka s većim udjelom vitamina i minerala. Do toga se dolazi odabirom sorti, prilagođenom gnojidbom ili biotehnološkim metodama.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da su neke sorte žitarica obogaćene željezom te batat bogat provitaminom A već pokazali dobre rezultate u poboljšanju prehrane pojedinih skupina stanovništva.
Stručnjaci ipak ističu da zbog toga nema razloga izbjegavati voće i povrće. Ono ostaje važan dio zdrave prehrane, a raznovrsna prehrana i dalje je najbolji način da tijelo dobije potrebne hranjive tvari, kako navodi N1.
