U noći sa subote 24. na nedjelju 25. listopada 2026. prelazimo na zimsko računanje vremena. Kazaljke se vraćaju sat unatrag, pa će tko god to želi u nedjelju ujutro moći ostati u krevetu sat dulje.
Protivnika podjele na ljetno i zimsko vrijeme svake je godine sve više, ali pravilo i dalje vrijedi. Rasprave ga prate otkad postoji, a i njegova je povijest neobična.
Svijeće u Parizu
Ideju je u 18. stoljeću prvi iznio američki političar i znanstvenik Benjamin Franklin, i to u šali. Dok je boravio u Parizu, jednog se jutra probudio ranije nego inače i vidio da je u 6 sati vani već dan. Odmah je izračunao koliko bi Parižani uštedjeli na svijećama kad bi vrijeme pomaknuli za samo jedan sat.
Na provedbu njegove zamisli trebalo je čekati do početka 20. stoljeća. Sat su prvi službeno pomaknuli 1908. godine u kanadskom gradu Port Arthuru. Europa i SAD počeli su ga šire pomicati tek u Prvom svjetskom ratu, kad su tražili način da potroše manje goriva za rasvjetu i industrijska postrojenja.
Kad je rat završio, odustali su od te prakse, a vratili su je u Drugom svjetskom ratu, opet radi uštede. Poslije rata većina se zemalja vratila na staro. Ljetno i zimsko vrijeme u širu su uporabu ušli tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugoslavije sat pomiču od 1983., a danas to čini 70-ak zemalja svijeta.
Tijelo se teško prilagođava
Ljetno računanje vremena trebalo je omogućiti da se što bolje iskoristi dnevno svjetlo, ali s godinama je sve više dvojbi oko toga koliko zapravo koristi. Posljednjih se godina o njegovu ukidanju raspravljalo i u Europskom parlamentu.
Istraživanja pokazuju da pomicanje sata može znatno utjecati na bioritam. Ljudsko tijelo ravna se prema izmjeni dana i noći, odnosno prema prirodnom svjetlu, a promjena vremena taj ritam može poremetiti. Posljedice uključuju lošiji san, više stresa, pa čak i veći broj srčanih udara i nesreća.
Većina ljudi na novo se vrijeme navikne za nekoliko dana. Starijim osobama i kroničnim bolesnicima prijelaz bi mogao teže pasti.
Upitna je i ušteda energije zbog koje je pravilo uvedeno. Pojedine studije upućuju na to da je učinak slab, osobito u suvremenim društvima, u kojima se zahvaljujući LED tehnologiji manje troši na umjetnu rasvjetu.
Zbunjene krave, ptice i glodavci
Promjenu ne osjećaju samo ljudi. Kućni ljubimci, stoka, pa i divlje životinje mogu se zbuniti kad ljudi promijene svakodnevni raspored, a to se posebno odnosi na životinje koje žive u gradovima i blizu ljudi.
Krave koje se na farmama muzu u točno određeno vrijeme mogu pokazivati znakove stresa kad se raspored pomakne. Ptice, glodavci i druge divlje životinje koje su se prilagodile ljudskim aktivnostima zbog promjene sata mijenjaju način hranjenja i obrasce kretanja.
Zbog svih tih tegoba broj onih koji traže da se pomicanje sata ukine raste iz godine u godinu, navodi Večernji list.
