Kad hrana odjednom ima drukčiji okus nego inače, to u nekim slučajevima može biti povezano s oslabljenim radom bubrega. Nefrologinja Kalyani Perumal upozorava da se takva promjena obično javlja tek kad je bolest već uznapredovala.
Većina ljudi promijenjen okus pripisuje prehladi, začepljenom nosu ili tegobama u ustima, a najčešće je uzrok upravo to. Perumal ipak upozorava na manje poznatu vezu s bubrezima, organima čije bolesti često dugo napreduju bez ikakvih znakova. „Bolest bubrega često napreduje bez simptoma, pa mnogi ljudi ni ne shvaćaju da imaju problem dok bolest ne dosegne uznapredovali stadij”, izjavila je za Parade.
Otpad koji ostaje u krvi
Bubrezi filtriraju krv, izbacuju otpadne tvari i višak tekućine, a sudjeluju i u regulaciji krvnog tlaka te ravnoteže elektrolita. Kad im funkcija oslabi, tvari koje bi inače izbacili polako se nakupljaju u krvi. Jedna od njih je urea. Njezina povišena razina može se povezati sa stanjem koje se naziva uremija.
Otpadne tvari nakupljene u krvi mogu promijeniti sastav sline, a time i doživljaj okusa. Jelo tada može imati drukčiji okus nego inače, a neki ljudi zbog toga gube apetit. To se dalje odražava na prehrambene navike i opće stanje organizma.
Sama promjena okusa nije dovoljan znak
Perumal naglašava da promijenjen okus sam po sebi nije pouzdan pokazatelj bolesti bubrega. Uzroka može biti mnogo, od obične prehlade i problema sa sluznicom usne šupljine do nuspojava nekih lijekova. Zato treba pratiti koliko dugo promjena traje i javljaju li se uz nju još neke tegobe.
Kronična bolest bubrega razvija se postupno i u ranim stadijima često ne stvara primjetne smetnje. Kako napreduje, mogu se javiti simptomi koji otežavaju svakodnevicu, među njima:
- izražen umor koji dugo traje
- oticanje nogu, lica ili trbuha
- problemi sa spavanjem
- teškoće s koncentracijom i usporeno razmišljanje
Ni ti simptomi nisu svojstveni isključivo bolestima bubrega i mogu imati druge uzroke. Ako se promjena okusa pojavi zajedno s njima, posebno ako traje dulje ili se pogoršava, preporučuje se otići liječniku.
Kada razgovarati s liječnikom
Liječniku se vrijedi javiti ako hrana dulje vrijeme ima neobičan okus, a za to nema očitog objašnjenja poput prehlade ili lijekova. Savjet je još potrebniji ako se istodobno pojave umor, otekline, gubitak apetita ili drugi neuobičajeni simptomi. Liječnik će procijeniti je li potrebna dodatna obrada, a rad bubrega može provjeriti pretragama krvi i urina. Takve pretrage mogu otkriti problem i prije nego što simptomi postanu izraženi.
Navike iz djetinjstva
Prema riječima nefrologinje, na zdravlje bubrega dugoročno mogu utjecati životne i prehrambene navike stečene u djetinjstvu i zadržane u odrasloj dobi. Pretilost, povišen krvni tlak i dijabetes ubrajaju se u važne čimbenike rizika za kroničnu bolest bubrega. Na njihov razvoj i kontrolu utječu prehrana, količina tjelesne aktivnosti i genetska sklonost.
Prehrana s mnogo soli, šećera i visokoprerađenih namirnica može pridonijeti nekim od tih čimbenika rizika, pogotovo ako je dio dugogodišnjeg nezdravog načina života. Uravnotežena prehrana, redovito kretanje i zdrava tjelesna težina mogu pomoći u očuvanju bubrega. Osobe kojima je rizik od bubrežnih bolesti već povećan trebale bi redovito pratiti krvni tlak i razinu šećera u krvi, kako navodi Večernji list.
