Znanstvenici sa Sveučilišta Manchester Metropolitan ispituju može li boravak u vrućoj vodi ublažiti simptome periferne arterijske bolesti. Jedan od sudionika, 75-godišnji Ken Heywood, nakon osam tjedana ponovno je mogao prošetati psa, a da ne zastaje kraj svake klupe. Istraživanje financira British Heart Foundation.
Riječ je o čestoj bolesti krvožilnog sustava koja obično zahvaća arterije u potkoljenicama, pa hodanje postaje bolno. Heywoodu iz Stockporta dijagnosticirana je još u 38. godini, a kad su mu se simptomi pogoršali, prijavio se za sudjelovanje u istraživanju liječenja toplinom.
Tri puta tjedno u vodi od 40 °C
Tijekom osam tjedana istraživanja Heywood je tri puta tjedno odlazio u hidromasažnu kadu, a znanstvenici su ga pratili. Voda je bila zagrijana na 40 °C, nekoliko stupnjeva više od temperature na koju se takve kade obično namještaju.
Na kraju istraživanja primijetio je promjene. „Krvni tlak mi se poboljšao, a hodanje je svakako postalo lakše”, izjavio je. Osim svakodnevnih šetnji sa psom, uspio se popeti i na vrh brežuljka u obližnjem parku. Te se uzbrdice, kako je rekao, prije bojao.
Zašto bi vruća voda pomogla cirkulaciji? William Carey, jedan od znanstvenika koji vode istraživanje, objašnjava da u vrućoj vodi raste temperatura unutrašnjosti tijela, pa se krv usmjerava prema koži, dalje od unutarnjih organa. To posebno pomaže ljudima poput Heywooda, kojima tijelo ne doprema dovoljno krvi u noge.
Carey smatra da bi takav učinak vjerojatno koristio srcu i krvnim žilama većine ljudi, ali uz ogradu: tko ima zdravstvenih tegoba, osobito nizak krvni tlak, neka se prije toga posavjetuje s liječnikom obiteljske medicine. Otkako sudjeluje u istraživanju, i sam se povremeno okupa u vrućoj vodi.
Usporedba sa saunom i tjelovježbom
Kupanje je jeftinije od odlaska u saunu, a prema istraživanju Sveučilišta u Oregonu moglo bi i učinkovitije sniziti krvni tlak te ojačati imunološki sustav. Prema drugim studijama, učinci kupke mogli bi biti usporedivi s učincima aerobne tjelovježbe, a kupka bi mogla i sniziti razinu šećera u krvi. No sve su to zasad moguće koristi, a ne dokazani učinci.
Liječenje kupanjem nije nova ideja. Povjesničar medicine i umirovljeni liječnik opće prakse Roger Rolls napominje da je dio učinaka kupanja kroz povijest mogao biti placebo, ali i da mnoge bolnice i danas imaju odjele hidroterapije na kojima ljudima s neuromuskularnim poremećajima pomažu u rehabilitaciji.
Vrijeme samo za sebe
Kupka može pomoći i pri opuštanju. Influencerica Grace Booth, zaposlena majka, kupa se četiri do pet puta tjedno. „Često imam osjećaj da stalno moram raditi nešto korisno. Kupanje je moje vrijeme za obvezno opuštanje”, ispričala je. Suprug joj priprema tematske kupke, pa je tako za Uskrs kupaonicu ukrasio svijećama u obliku jaja. Fotografije tih kupki na Instagramu i TikToku prati nekoliko stotina tisuća ljudi.
Heywood se prije istraživanja rijetko kupao, a sada mu odmor u kadi koristi i za glavu. Vruću kupku smatra najlakšim dijelom svoje rutine, mnogo lakšim od vježbanja na traci za trčanje. Otkako je istraživanje završilo, uz fizioterapiju i vježbanje kod kuće se kupa tri puta tjedno, a bolovi mu se i dalje smanjuju, kako piše N1.
