Iz Ravnateljstva civilne zaštite poručuju da svako kućanstvo treba moći samo premostiti prva 72 sata izvanredne situacije. Slične upute izdale su države od Finske do Japana, a provjere pokazuju da nisu povezane s konkretnom opasnošću.
Državne robne zalihe planirane su tako da u velikoj nesreći ili katastrofi, uz racionalnu potrošnju, 60 dana mogu opskrbljivati 200.000 stanovnika. Ipak, prva tri dana krize svako bi kućanstvo trebalo moći provesti oslanjajući se na vlastite zalihe, poručio je Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu civilne zaštite.
Marević kaže da Ravnateljstvo civilne zaštite blisko surađuje s Ravnateljstvom za robne zalihe i daje mišljenje na bilancu kad se ona izrađuje. „Koncipirana je tako da u velikim nesrećama i katastrofama imamo dovoljno zaliha kako bismo opskrbili stanovništvo najnužnijim stvarima”, rekao je. Uz hranu, u zalihama su odjeća, materijali i oprema za pomoć ugroženom stanovništvu, a količine se određuju analizom različitih kriznih scenarija.
Prema izvješću Ministarstva gospodarstva za 2025. godinu, uz planiranu potrošnju za 200.000 stanovnika, žitarica ima dovoljno za cijelo stanovništvo tijekom 60 dana, a opreme za zbrinjavanje 50.000 ljudi. Zalihe su krajem prošle godine vrijedile 93 milijuna eura i čuvaju se na 357 tajnih lokacija. Lijekova i cjepiva u njima nema, iako ih Zakon o strateškim robnim zalihama iz 2022. obuhvaća. U Vladi tvrde da su lijekovi dostupni u bolnicama i veledrogerijama te da se u izvanrednim okolnostima mogu nabaviti žurnim postupcima.
Zašto baš 72 sata
Preporuka o paketu za samopomoć za prva tri dana na razini Europske unije postoji već nekoliko godina. Marević objašnjava da je riječ o najkritičnijem razdoblju nakon velike nesreće. „Procjena je da nakon tri dana sustavi počinju vrlo dobro funkcionirati, iako se u praksi to događa i puno prije”, rekao je. Kad su građani mirni i opskrbljeni, spasioci rade pod manjim pritiskom i lakše određuju prioritete.
To ne znači da pomoć stiže tek nakon 72 sata. Ona dolazi odmah, a kućne zalihe omogućuju da je prvo dobiju oni kojima je najpotrebnija. Marević razlikuje dvije situacije. Spremnost za tri dana odnosi se na boravak kod kuće s obitelji, dok je plan za evakuaciju nešto drugo, za njega služi ruksak sa stvarima potrebnima za napuštanje doma.
„Prva 24 sata su jedina koja imamo i zato su ova tri dana jako bitna”, kaže Marević. Ističe da se informacije s lokalne razine prosljeđuju svim nadležnim institucijama kad se lokalna zajednica ne može sama nositi sa situacijom, a što je lokalni sustav civilne zaštite jači, to je pomoć brže na mjestu događaja.
Što preporučuje Bruxelles
Europska komisija preporuku o zalihama za najmanje 72 sata uvrstila je u ožujku 2025. u Strategiju za Uniju pripravnosti, koja se temelji na izvješću bivšega finskog predsjednika Saulija Niinistöa. Izvješće je upozorilo da Europa zbog sve češćih vremenskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora razvijati kulturu pripravnosti. Kao rizike službeni dokumenti navode oružane sukobe, kibernetičke napade, sabotaže energetske infrastrukture, ekstremne vremenske pojave, pandemije i velike poremećaje u opskrbi.
Detaljnije smjernice europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib predstavila je 3. studenoga na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu. Osim kućnih zaliha i torbe za brzu evakuaciju, obuhvaćaju edukaciju o krizama u vrtićima i osnovnim školama prilagođenu dobi djece, posebne mjere za osobe s invaliditetom i brže obavještavanje javnosti o opasnostima. Od nacionalnih centara civilne zaštite traži se da rade bez prekida 24 sata dnevno, i kad nestane struje ili padnu komunikacijske mreže. Komisija predlaže i Europski dan pripravnosti, koji bi se od 2027. obilježavao 23. listopada.
Smjernice nisu pravno obvezujuće. Preporučuju pitku vodu, nekvarljivu hranu koja se može jesti bez kuhanja, lijekove koje ukućani redovito uzimaju, pribor za prvu pomoć, higijenske potrepštine, baterijsku svjetiljku, radio na baterije, napunjenu vanjsku bateriju za mobitel, kopije dokumenata i nešto gotovine u manjim apoenima, jer kartični terminali i bankomati bez struje ne rade. Komisija naglašava da opremu ne treba kupovati odjednom, nego zalihe postupno uključiti u redovitu kućnu nabavu.
Ravnateljstvo civilne zaštite na svojim stranicama zasad preporučuje zalihe hrane za najmanje dva dana i 1,5 do 2 litre vode po osobi dnevno.
Tridesetak država, različiti rokovi
Prema pregledima stranih medija, slične upute ima 33 države na šest kontinenata, od toga 17 europskih: Velika Britanija, Irska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Danska, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Austrija, Švicarska i Hrvatska. Na popisu su i SAD, Kanada, Meksiko, Brazil, Argentina, Čile, Kolumbija, Južnoafrička Republika, Japan, Tajvan, Izrael, Indija, Filipini, Singapur, Australija i Novi Zeland.
Većina traži spremnost za tri dana. Tako je u Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Kanadi i Meksiku. Britanija je 22. listopada pokrenula kampanju kojom kućanstvima savjetuje 9 litara vode po osobi i hranu za tri dana, a Danska uz hranu i vodu za tri dana osobama mlađima od 40 godina preporučuje i tablete joda. Japan traži najmanje tri dana, a po mogućnosti tjedan. Švedska i Norveška savjetuju zalihe za oko tjedan dana, a Njemačka za do deset dana.
Razlozi se razlikuju. Baltičke i nordijske države upozoravaju na rusku vojnu prijetnju uz svoje granice, Britanija navodi prekide interneta i ekstremno vrijeme, a Japan potrese i druge prirodne nepogode.
Ima li razloga za paniku
Krajem listopada društvenim mrežama proširile su se objave da 17 država i Europska unija gotovo istodobno upozoravaju građane da spreme hranu i vodu. Jedna takva objava, uz pitanje što vlade znaju, a ne govore, na mreži X imala je više od pet milijuna pregleda. Uslijedila su nagađanja o skorom ratu s Rusijom, velikom kibernetičkom napadu i najavljenim prekidima interneta i bankovnih usluga.
Provjere su pokazale da preporuke nisu donesene istodobno. Švedska, Finska i Estonija svoje su upute objavile ili ažurirale još 2024., Komisija svoju strategiju u ožujku 2025., a pojedine države kampanje su pokrenule tek ove godine. Dokumenti nastajali tijekom nekoliko godina na mrežama su predstavljeni kao jedno iznenadno, usklađeno upozorenje. Francuska, Belgija, Norveška, Švedska i Finska takve smjernice imaju godinama. Ni u jednom službenom dokumentu nije najavljen konkretan napad ni datum izvanrednog događaja.
Europska komisija ističe da priprema zaliha treba postati uobičajena preventivna mjera, a ne razlog za strah. Rokovi trajanja namirnica pritom traže da se zalihe redovito troše i obnavljaju.
