Stan se zimi najbolje provjetrava kratko: na pet do deset minuta istodobno se širom otvori nekoliko prozora, a radijatori se za to vrijeme zatvore. Jeanine Humphrey, stručnjakinja za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, i Matt Gorbacz, stručnjak za sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije, preporučuju da se prozori otvaraju jednom do dvaput na dan, i to svaki put kraće od deset minuta.
Takvo provjetravanje, koje se naziva i udarnim, brzo zamijeni zrak u prostoriji prije nego što se zidovi i druge površine previše ohlade. Kad je najhladnije, zrak se izmjenjuje još brže, pa prozor tada može biti otvoren i kraće. Gorbacz navodi da je pet do deset minuta otvorenog prozora na dan dovoljno da ustajali zrak izađe, a da stan pritom ne izgubi svu toplinu.
Radijator zatvoriti, unutarnja vrata otvoriti
Dok je prozor otvoren, termostatski ventil na radijatoru osjeti hladan zrak i pojača grijanje. Toplina tada odlazi ravno kroz prozor, pa je radijator bolje zatvoriti za vrijeme provjetravanja.
Zrak se najbrže izmijeni u stanovima s prozorima na dvjema suprotnim stranama. Kad se ti prozori otvore istodobno, a unutarnja vrata ostanu otvorena, propuh vrlo brzo prođe cijelim stanom. Ako stan gleda samo na jednu stranu, propuha nema, pa pomaže kad se istodobno otvori više prozora.
Što se nakuplja u zatvorenom stanu
Zimi su prozori zatvoreni, a grijanje radi satima, pa u stan ulazi malo svježeg zraka. Humphrey objašnjava da se zbog toga brže nakupljaju prašina, svakodnevna onečišćenja i hlapljivi organski spojevi, koje među ostalim ispuštaju sredstva za čišćenje. Dodatne čestice u zrak ispuštaju kamini i plinski štednjaci, koji se u hladnim mjesecima češće koriste.
U zatvorenom stanu dulje se zadržava i vlaga iz kupaonice, kuhinje i soba u kojima se boravi. Para se hvata na hladne površine: slabo izolirane vanjske zidove, kutove, okvire prozora i stražnju stranu masivnog namještaja prislonjenog uz vanjski zid. Gdje se kondenzacija stalno ponavlja, može se razviti plijesan.
Kuhinja i kupaonica
Najviše vlage nastaje u kuhinji i kupaonici. Humphrey smatra da su napa i ispušni ventilator najjednostavniji način da se te prostorije provjetre bez većeg gubitka topline, osobito nakon tuširanja, kuhanja i sušenja rublja. Plinski štednjak uz paru ispušta i plinove nastale izgaranjem, pa tijekom kuhanja treba uključiti napu koja zrak odvodi van. Kad se ispušni ventilatori ne koriste, upozorava Gorbacz, vlage u domu ima sve više i plijesan se lakše razvija.
Iz kupaonice bez prozora vlaga može izaći samo kroz ventilator ili vrata. Zato ventilator treba ostaviti da radi dulje nego inače, a vrata držati zatvorenima kako se vlaga ne bi proširila na hodnik i ostale prostorije.
Česte pogreške
- Prozor satima na kipu. Kroz uski procjep zrak se izmjenjuje znatno sporije, za grijanje se troši više energije, a zid oko prozora hladi se i na njemu se može skupljati vlaga.
- Ovlaživač koji radi danju i noću. Gorbacz takvu naviku smatra velikom pogreškom jer od previše vlage zrak postaje sparan. Savjetuje da se ovlaživač koristi umjereno, a koliko je zrak u prostoriji vlažan, pokazat će digitalni higrometar.
- Sušenje rublja u sobi bez dodatnog provjetravanja. Mokro rublje otpušta vodu u zrak, što otežava zagrijavanje i povećava rizik od plijesni. Takvu prostoriju treba provjetravati češće od ostatka stana.
Kada pozvati stručnjaka
Ako u stanu neugodno miriše ili je zrak sparan, Gorbacz savjetuje da se pozove stručnjak jer to najčešće znači da ventilacija počinje zakazivati. U prostorijama s mnogo vlage, primjerice onima u kojima se redovito suši rublje, otvoren prozor ponekad nije dovoljan, a može i previše ohladiti zidove. Tada vrijedi razmisliti o ugradnji sustava za odsis zraka. Pritom treba provjeriti odvode li napa i ventilator u kupaonici vlažan zrak izravno van, a ne na tavan, gdje vlaga može oštetiti konstrukciju, kako navodi N1.
