Brojevi bankovnih računa i kartica, lozinke, PIN-ovi i brojevi osobnih dokumenata ne bi smjeli završiti u razgovoru s ChatGPT-om, Claudeom, Grokom ili Geminijem, upozorava Nava Knafo, voditeljica rizika u tvrtki National Bank Financial. Klijentima savjetuje da chatbotu ne otkrivaju ništa po čemu ih se može prepoznati ili što omogućuje pristup njihovim računima jer nakon upisa više ne odlučuju kamo taj podatak odlazi.
Isto vrijedi za cijele dokumente: bankovne izvode, porezne prijave i dokumentaciju o kreditima. U njima su na jednom mjestu ime i prezime, adresa, poslodavac i podaci o računu, pa jedna učitana fotografija takvog dokumenta otkriva sve odjednom.
Provjera prije svakog upisa
Kad niste sigurni smijete li nešto upisati, stručnjaci predlažu jednostavnu provjeru: biste li taj podatak pokazali široj publici? Ako ga ne biste objavili javno ili ostavili na računalu kojim se služe i drugi ljudi, iz upita najprije uklonite sve što bi moglo otkriti vaš identitet.
Kamo odlaze upisani podaci
Ovisno o postavkama platforme, razgovori se mogu spremati, netko ih može pregledavati, a mogu poslužiti i za poboljšanje modela. Knafo dodaje da je svaki sustav moguće probiti te da chatbotove ne obvezuju pravila o povjerljivosti i sigurnosti kakva vrijede za banke i licencirane savjetnike. Prevaranti ukradene podatke koriste za preuzimanje tuđih računa i krađu identiteta.
Guru Sahajpal, voditelj područja financijskih usluga i financijske tehnologije u tvrtki Cognizant, smatra da alatu umjetne inteligencije takvi podaci u pravilu uopće ne trebaju. Budući da se umjetna inteligencija sve više uvodi u financijske usluge, korisnici moraju znati što dijele, s kojim razlogom i kako bi se ti podaci mogli upotrijebiti izvan prvotne namjene.
Ako ste podatke već upisali
Paničariti ne treba, poručuje Knafo. To što je podatak podijeljen ne znači da ga je netko zloupotrijebio, ali s njim treba postupati kao da je izložen. Preporučeni koraci su:
- izbrisati razgovor u kojem su podaci upisani,
- u postavkama privatnosti chatbota isključiti korištenje razgovora za treniranje modela,
- promijeniti lozinke za račune i uključiti višefaktorsku autentifikaciju,
- odmah nazvati banku ili izdavatelja kartice, upozoriti ih na moguće izlaganje podataka i pitati mogu li se zamijeniti brojevi računa ili kartice.
Brisanje razgovora ne znači da su podaci istog trena nestali jer ih pružatelji usluge mogu čuvati neko vrijeme, no taj se korak svejedno smatra nužnim. Tko je učitao platnu listu, na kojoj su ime, adresa i poslodavac, trebao bi posebno pozorno pratiti stanje računa i kreditna izvješća, a svaku sumnjivu aktivnost prijaviti banci ili izdavatelju kartice.
Što chatbot smije znati
Za pomoć s novcem dovoljni su opći ili anonimizirani podaci. Christina Roman, stručnjakinja za edukaciju i zastupanje potrošača u tvrtki Experian, navodi da se chatbot može pitati o strategijama za kućni proračun, osnovama kreditnog rejtinga, načinima otplate dugova, štednji za veću kupnju ili o tome kako funkcioniraju pojedini financijski proizvodi.
Dobar primjer je plan putovanja. Korisnik navede odredište i broj dana za odmor na koji kreće za šest mjeseci te zatraži realan proračun za let, smještaj, hranu i aktivnosti, uz 20 posto rezerve za nepredviđene troškove. Tako dobiva okvirni plan, a chatbot ne doznaje ništa o njegovim računima.
Uvjerljiv, ali ne uvijek točan
Opreza treba i s odgovorima. Knafo upozorava da umjetna inteligencija može vrlo uvjerljivo iznijeti netočnu informaciju, pa njezin odgovor treba shvatiti kao polazište i provjeriti ga. Za odluke o ulaganjima, porezima i dugovima, dodaje, chatbot ne može zamijeniti licenciranog stručnjaka, kako navodi Večernji list.
