Jednostavna pretraga krvi mogla bi u budućnosti omogućiti liječnicima da otkriju znakove povratka raka pluća i prije nego što tumor postane vidljiv na CT-u. Riječ je o takozvanoj tekućinskoj biopsiji, metodi koja se već primjenjuje kod određenih pacijenata u KBC-u Zagreb, ali još nije postala dio rutinske zdravstvene skrbi.
Rak pluća nemalih stanica čini većinu slučajeva raka pluća, a nova istraživanja upućuju na to da bi analiza tumorske DNK u krvi mogla imati važnu ulogu u praćenju oboljelih i odabiru liječenja.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu The Journal of Molecular Diagnostics, tekućinska biopsija može otkriti molekularne znakove prisutnosti tumorskih stanica nakon liječenja, potencijalno i prije nego što se promjene uoče standardnim slikovnim pretragama.
U Hrvatskoj se takva testiranja već provode u Nacionalnom laboratoriju za gensko profiliranje tumora pri KBC-u Zagreb.
Akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, objašnjava da se analiziraju fragmenti tumorske DNK koji dospijevaju u krv kada se tumorske stanice razgrađuju. Na temelju tih fragmenata moguće je utvrditi genske karakteristike tumora i odabrati ciljanu terapiju.
“Trenutačno je to vrlo skupa i kompleksna pretraga koja ima i određena ograničenja, s obzirom na to da je vjerojatnost pronalaska tumorskog DNK u krvi oko 60 posto. Dakle, kod 40 posto ljudi ne pokazuje rezultate”, rekao je Samaržija novinarkama 24sata Marijani Matković i Jasmini Sarić Čedić.
Dodaje da bi se osjetljivost metode trebala povećati na najmanje 80 posto kako bi njezina klinička primjena bila pouzdanija. Zasad se u KBC-u Zagreb pretraga provodi u sklopu projekata i kod pacijenata kod kojih se traže mutacije na koje je moguće djelovati ciljanim lijekovima.
Na temelju analize liječnici mogu odabrati lijekove koji djeluju na određene genske promjene u tumorskim stanicama. Prema Samaržijinim riječima, trenutačno je dostupno 12 vrsta takvih lijekova, a njihov se broj povećava.
“Precizno znamo gensku strukturu tumora i koji pametni lijek dati. On će djelovati nekoliko godina, a nakon toga više ne zato što tumori mutiraju. No onda se opet traži nova mutacija, radi se nova analiza i pacijentu se daje drugi pametni lijek baš za tu mutaciju”, objasnio je.
Tekućinska biopsija mogla bi biti posebno korisna nakon operacije raka pluća jer bi pomogla u prepoznavanju pacijenata kod kojih postoji povećan rizik od povratka bolesti.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da pozitivan nalaz ne znači automatski da je potrebno novo liječenje. Rezultati se moraju tumačiti zajedno s drugim pretragama, a dodatna istraživanja trebaju pokazati poboljšava li ranije otkrivanje tumorske DNK i preživljavanje pacijenata.
Samaržija očekuje da bi tekućinska biopsija u sljedećih nekoliko godina mogla postati dio standardne medicinske prakse, a smatra i da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti dio analize genskih podataka iz uzoraka krvi.
Istodobno se razvijaju metode otkrivanja tumorskih promjena iz drugih tjelesnih tekućina, uključujući slinu i urin.
Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, ističe da napredak tehnologije omogućuje otkrivanje sve manjih količina tumorskog materijala.
“Kako se tehnologija razvija, može prepoznavati sve manje djeliće tumora, pa ćemo biti u prilici da neki od tih testova možda budu prvi korak u testiranju i otkrivanju ranih kancerogenih promjena”, rekao je Vrdoljak.
Procjenjuje da bi se u sljedećih deset do petnaest godina krvne pretrage mogle koristiti kao dopuna postojećim dijagnostičkim metodama, poput mamografije i ultrazvuka.
Stručnjaci pritom naglašavaju da tekućinska biopsija zasad ne može zamijeniti standardne dijagnostičke postupke, ali bi u budućnosti mogla omogućiti ranije otkrivanje povratka bolesti, precizniji odabir terapije i bolje praćenje pacijenata, donosi N1.
