Znanstvenici iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian i Sveučilišta u Oregonu zabilježili su radijski signal koji dolazi izravno s egzoplaneta, a ne sa zvijezde oko koje kruži. Do sada se radijske signale iz planetarnih sustava nije moglo jasno pripisati samom planetu, jer su ih prekrivale zvijezde u čijoj su blizini nastajali. Ovaj put signal je nedvojbeno stvorila polarna svjetlost udaljenog planeta, a ne pokušaj komunikacije neke izvanzemaljske civilizacije.
U središtu istraživanja bila je zvijezda Beta Pictoris, udaljena oko 63,4 svjetlosne godine od Zemlje. Oko nje kruže tri poznata planeta – Beta Pictoris b, Beta Pictoris c i Beta Pictoris d. Tijekom četiri odvojena promatranja u 2025. i 2026. godini, obavljena radijskim teleskopskim sustavom MeerKAT u Južnoj Africi, znanstvenici su zabilježili kratke i pravilno ponavljajuće radijske bljeskove s kružno polariziranim radiovalovima na frekvencijama od 0,85 do 3,5 GHz.
„Prepoznali smo brze, ponavljajuće i snažno kružno polarizirane bljeskove, kao i trajnu emisiju”, naveli su istraživači u znanstvenom radu.
Signal dolazi od planeta, ne od zvijezde
Koristeći kvazare kao referentne točke na nebu, istraživači su s velikom sigurnošću utvrdili da signal šalje planet Beta Pictoris b, a ne sama zvijezda Beta Pictoris. Riječ je o zvijezdi „ranog tipa”, što znači da je toplija, veća i strukturno različita od Sunca. „Nijedan poznati fizički mehanizam koji uzrokuje radijsku emisiju kod zvijezda ranog tipa ne može objasniti opaženu emisiju”, stoji u radu.
Karakteristike signala upućuju na proces nazvan nestabilnost elektronskog ciklotronskog mazera (ECMI), koji stvara polarnu svjetlost i na Zemlji i na Jupiteru. Taj proces istraživačima omogućuje i procjenu jakosti magnetskog polja planeta.
Iznimno snažno magnetsko polje
Prema izračunima znanstvenika, Beta Pictoris b ima magnetsko polje tisućama puta jače od Zemljinog, a njegova radijska emisija povezana s polarnom svjetlošću mogla bi biti pokrenuta izrazito brzom rotacijom planeta. „Ovo predstavlja prvo izravno mjerenje jakosti magnetskog polja egzoplaneta i u skladu je s predviđanjima skaliranja dinama za mlad divovski planet”, napisali su istraživači.
Beta Pictoris b otkriven je 2008. godine, a njegova masa oko deset puta premašuje masu Jupitera. Za jedan okret oko svoje osi planetu je potrebno samo osam do devet sati, čime spada u iznimno brzo rotirajuće planete. Riječ je i o prvom egzoplanetu kod kojeg je zabilježen jasan radijski signal koji mu se može pripisati.
Traže se novi kandidati
Istraživači sada planiraju promatrati sedam drugih poznatih divovskih egzoplaneta u pet obližnjih zvjezdanih sustava, kako bi provjerili postoji li i kod njih slična radijska emisija. „Poboljšavanje osjetljivosti instrumenata za otprilike pet do sedam puta, što bismo mogli dobiti teleskopima nove generacije, omogućit će njihovu detekciju”, naveli su znanstvenici.
Istraživanje o Beta Pictoris b za sada je dostupno putem arXiva i još nije prošlo recenzentski postupak u znanstvenom časopisu, piše tportal.hr.
