SpaceX danas pokušava izvesti dosad najambiciozniji test svoje rakete Starship. Umjesto uobičajenih kratkih letova koji su trajali tek nešto više od sat vremena, ovaj put je cilj poslati letjelicu na punih šest orbita oko Zemlje, tijekom leta koji bi trebao trajati gotovo deset sati.
Prema planu, Starship će letjeti na visini od otprilike 275 kilometara, a misija bi trebala završiti kontroliranim slijetanjem u Tihom oceanu, zapadno od Čilea. Riječ je o prvoj pravoj orbitalnoj misiji rakete koja bi u budućnosti trebala prevoziti astronaute i teret prema Mjesecu i Marsu.
Uz sam let Starshipa, misija uključuje i postavljanje prve serije nove generacije Starlink satelita. Iz SpaceX-a poručuju da će svaki satelit V3 dodati 1 Tbps kapaciteta konstelaciji, odnosno ukupno 26 Tbps samo u ovoj misiji, što je oko deset puta više nego kod jednog lansiranja satelita V2 mini pomoću rakete Falcon 9.
Zašto je let rizičan
Visina od 275 kilometara odabrana je kako bi se izbjegao susret s drugim objektima u orbiti. Kineska svemirska postaja Tiangong leti na više od 340 kilometara, a Međunarodna svemirska postaja na oko 400 kilometara. Ako Starship izgubi kontrolu, postoji rizik sudara s aktivnim satelitima ili drugom opremom u orbiti.
Joseph Gonzalez, izvanredni profesor prakse u zrakoplovnom inženjerstvu na Sveučilištu Illinois, upozorio je za CNN da problemi mogu nastati na više razina. „Toliko toga može poći po zlu”, rekao je. „S pogonskim sustavima – možda imate curenje, možda vam se jedan od pramaca smrzava, pa se možda vaši motori ne pale. Tada u biti imate samo mrtvi objekt koji je u orbiti i može predstavljati rizik.”
Posebna pažnja usmjerena je i na sigurno spuštanje na Zemlju, što do sada nije uspjelo. Elon Musk je ovog mjeseca na konferenciji All-In Summit izjavio: „Ono što nas najviše brine jest hoće li se brod raspasti nad kopnom i zasuti ljude krhotinama. Naša popularnost bi vrlo brzo opala.”
Ponovna upotreba i punjenje gorivom u svemiru
Inženjeri SpaceX-a mogućnost sigurnog slijetanja i ponovnog pokretanja Super Heavy boostera i Starshipa nazivaju „svetim gralom” programa. Ako se rakete i letjelice budu mogle koristiti za više misija, kao što je slučaj s Falconom 9, troškovi bi se značajno smanjili. Musk je ovog mjeseca izjavio: „Dizajn se može u potpunosti ponovno koristiti. U to sam siguran”, prenosi CNN.
Drugi veliki tehnički izazov je punjenje gorivom izvan Zemlje, nužno za planirane letove prema Mjesecu u okviru ugovora s NASA-om vrijednog više milijardi dolara. Razmatraju se dvije opcije – punjenje na Mjesecu ili u Zemljinoj orbiti. Riječ je o super ohlađenim pogonskim gorivima na temperaturi od minus 162 stupnja Celzijeva, a takav prijenos goriva u svemiru nikada dosad nije izveden. Prema nekim procjenama, za samo jednu misiju na Mjesec bilo bi potrebno više od deset takvih prijenosa.
Utjecaj na stanovnike u blizini lansirnih mjesta
Stanovnici u blizini Starbasea, SpaceX-ovog kompleksa u južnom Teksasu odakle se Starshipovi lansiraju, već su podnijeli tužbu tvrdeći da lansiranja uzrokuju materijalnu štetu. Prema njihovim navodima, zvučni udari uzrokuju podrhtavanje zidova, a vibracije se osjećaju kao mali potresi.
Ako Starship uđe u redovnu upotrebu, broj lansiranja bi se dodatno povećao. Musk je ovog ljeta najavio izgradnju novog svemirskog kompleksa u južnoj Louisiani, vrijednog 100 milijardi dolara, s više od desetak lansirnih tornjeva. Prema njegovim riječima, taj kompleks bi omogućio više od 30 letova Starshipa dnevno i učinio ga najvećim lansirnim mjestom na svijetu, kako piše tportal.hr.
