Godine navedene u osobnoj iskaznici ne moraju odgovarati stvarnom stanju organizma. Istraživači sa Državnog sveučilišta u Seulu pokazali su da bi se biološko starenje moglo procijeniti pomoću snimke stražnjeg dijela oka, bez ikakvih invazivnih postupaka.
Metoda se temelji na tehnologiji poznatoj kao retinalni dobni jaz, u izvorniku retinal age gap ili RAG. Model strojnog učenja na temelju snimke mrežnice procjenjuje dob osobe, a razlika između te procjene i stvarne kronološke dobi može upućivati na ubrzano ili usporeno biološko starenje. Studija je objavljena u časopisu GeroScience.
Veći uzorak podataka od ranijih istraživanja
Za razliku od ranijih modela, ovaj put su u treniranje sustava uključene i snimke zdravih očiju i snimke očiju s bolestima mrežnice ili vidnog živca. Analizirano je ukupno 29.530 snimki mrežnice prikupljenih od 7.535 sudionika, a model je potom testiran na dodatnih 14.832 snimki 7.416 drugih sudionika.
Sustav je kronološku dob procjenjivao s prosječnom pogreškom od 2,5 do 2,7 godina, što je usporedivo s ranijim RAG modelima ili bolje od njih.
Poveznica s dijabetesom i pušenjem
Istraživači su potom provjerili kako se retinalni dobni jaz povezuje sa zdravstvenim stanjima i navikama. Veći RAG zabilježen je kod dijabetesa, gdje je iznosio dodatnih 2,52 godine, te kod katarakte, gdje je razlika iznosila 1,86 godina. Trenutačno pušenje povezano je s razlikom od 0,5 godina, bivše pušenje s 0,46 godina, a degeneracija makule s 0,6 godina.
Kod katarakte istraživači upozoravaju da rezultat dijelom može proizlaziti iz zamućenijih snimki oka, a ne nužno iz bržeg starenja same mrežnice. Naglašavaju i da istraživanje nije uspoređivalo RAG s drugim već utvrđenim metodama mjerenja biološke dobi. Ipak, povezanost većeg RAG-a s bolestima i navikama za koje se zna da utječu na biološko starenje sugerira da bi metoda mogla imati takvu primjenu.
Dio istraživanja bio je posvećen i pristupu nazvanom višezadaćno učenje, pri kojem model istodobno procjenjuje dob i spol osobe. Prema objašnjenju istraživača, takav pristup mogao bi smanjiti dio pogrešaka koje proizlaze iz razlika između muškaraca i žena.
Za sada nije alat za procjenu pojedinca
Budući da se snimanje očne pozadine već rutinski provodi u oftalmološkim klinikama, RAG bi u budućnosti mogao pomoći u prepoznavanju pacijenata kojima su potrebne dodatne zdravstvene pretrage. Ipak, istraživači upozoravaju da je za takvu primjenu potrebno još istraživanja.
Jedan od sljedećih koraka bit će dugoročno praćenje sudionika kako bi se utvrdilo mijenja li se procijenjena retinalna dob nakon liječenja ili drugih promjena zdravstvenog stanja. Trenutačno je metoda prikladnija za proučavanje trendova na razini populacije nego za procjenu zdravstvenog rizika pojedinca, jer su razlike koje model pronalazi često male u odnosu na njegovu marginu pogreške.
Veći retinalni dobni jaz u ovom istraživanju sam po sebi ne znači da osoba biološki stari brže, a za pouzdanu potvrdu takve veze bit će potrebno usporediti RAG s drugim biomarkerima starenja i pratiti iste osobe kroz dulje razdoblje, kako piše tportal.hr.
