Astronomi su detaljno proučili planet HD 3167 b, stjenovitu super-Zemlju udaljenu oko 154 svjetlosne godine od Zemlje. Riječ je o svijetu koji jednu godinu, odnosno puni krug oko svoje zvijezde, napravi za samo jedan Zemljin dan, toliko je blizu svom suncu.
Planet je prekriven lavom i obavijen atmosferom, a unatoč vulkanskoj prirodi pokazao se hladnijim od drugih poznatih planeta te vrste. Riječ je ujedno i o najmanjem takvom planetu otkrivenom do sada.
Neočekivano niska temperatura
Zbog blizine zvijezdi, strana planeta okrenuta prema njoj trebala bi, u slučaju da nema atmosferu, dosegnuti teorijski najvišu moguću temperaturu za takav sustav. Promatranja su pokazala suprotno – planet je osjetno hladniji od očekivanog maksimuma, što upućuje na to da ipak posjeduje atmosferu.
„Iznenađujuće je da što stjenoviti planet bliže kruži svojoj zvijezdi, to bi mu trebalo biti teže zadržati atmosferu”, rekao je suautor istraživanja Edwin Kite sa Sveučilišta u Chicagu. Blizina zvijezde planet izlaže snažnom zvjezdanom vjetru i visokoenergetskom zračenju, no pokazuje se da mnogi takvi svjetovi ipak uspijevaju zadržati atmosferu.
Mjerenje pomoću instrumenta MIRI
Istraživači su HD 3167 b promatrali instrumentom MIRI na svemirskom teleskopu James Webb, koji radi u srednjem infracrvenom području i omogućuje procjenu temperature planeta te traženje znakova atmosfere. Mjerenja su provedena tijekom sekundarne pomrčine, odnosno u trenutku kada planet prolazi iza svoje zvijezde, uspoređujući infracrveno zračenje sustava prije i tijekom tog prolaska.
HD 3167 b je plimno zaključan, što znači da mu je jedna strana trajno okrenuta prema zvijezdi, dok je druga uvijek u tami – konfiguracija koja je uobičajena kod ovakvih vulkanskih svjetova. Ipak, temperatura osvijetljene strane niža je od očekivane. Prema zaključku istraživača, atmosfera vjerojatno reflektira dio zvjezdane svjetlosti i raspoređuje toplinu prema noćnoj strani planeta. Zbog toga HD 3167 b ostaje dovoljno vruć da mu površina bude rastaljena, ali je hladniji od ostalih dosad poznatih vulkanskih planeta s atmosferom.
Otvoreno pitanje o zadržavanju atmosfere
Otkriće postavlja dodatno pitanje jer su astronomi ranije pronašli atmosfere i na nekim još vrućim vulkanskim planetima, pa ostaje nejasno kako takvi svjetovi uopće uspijevaju zadržati atmosferu unatoč snažnom zračenju svojih zvijezda. Tim pitanjem bavi se širi istraživački program koji vodi astronomkinja Megan Weiner Mansfield sa Sveučilišta Maryland, u sklopu kojeg se proučava deset različitih vulkanskih svjetova kako bi se utvrdilo pri kojim temperaturama takvi planeti najčešće stvaraju i zadržavaju atmosfere.
Rezultati dobiveni za HD 3167 b uklapaju se u sve veći broj istraživanja koja upućuju na to da bi većina vulkanskih svjetova mogla imati atmosferu. Takvi planeti su prevrući za život, no znanstvenicima su zanimljivi zbog onoga što mogu otkriti o drugim stjenovitim planetima.
Uvid u ranu povijest Zemlje
Iako HD 3167 b nije nastanjiv, istraživači smatraju da bi njegovo proučavanje moglo pomoći razumijevanju uvjeta koji su vladali na vrlo ranoj Zemlji. „Mislimo da je vrlo rana Zemlja možda izgledala poput vulkanskog svijeta”, rekao je glavni autor istraživanja Brandon Park Coy, doktorand u Kiteovoj skupini.
U prvim milijunima godina nakon nastanka Sunčevog sustava, Zemlja i drugi stjenoviti planeti bili su izloženi brojnim sudarima planetizimala, a energija tih sudara zagrijavala je mlade planete. Zemlja je tada prošla kroz fazu oceana magme, kada joj je cijela površina bila u tekućem stanju.
„Ovi planeti prevrući su za život, ali njihovim proučavanjem možemo saznati nešto o procesima koji su važni za druge stjenovite svjetove”, rekao je Kite. Istraživanje je objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal Letters, navodi tportal.hr.
