Google će 1. listopada raketom Falcon 9 tvrtke SpaceX iz baze Vandenberg u Kaliforniji lansirati satelit nazvan MVP, veličine hladnjaka. Riječ je o prvom eksperimentalnom koraku projekta Suncatcher, kojim tvrtka istražuje mogućnost da se umjetna inteligencija jednog dana pokreće iz podatkovnih centara smještenih u orbiti, napajanih Sunčevom energijom. Lansiranje stiže mjesecima prije prvotno najavljenog plana, prema kojem su prototipovi razvijeni s tvrtkom Planet Labs trebali poletjeti početkom 2027. godine.
MVP nije pravi podatkovni centar, već tehnološki test. Satelit nosi četiri Googleova TPU čipa, koji zajedno imaju otprilike računalnu snagu jednog servera u podatkovnom centru. Solarni paneli davat će čipovima oko jedan kilovat energije, što je dovoljno za sušilo za kosu, ali i za provjeru rada i izdržljivosti hardvera u svemiru. Satelit bi trebao moći odgovarati na jednostavne AI upite iz orbite, a predviđeno je da radi oko godinu dana.
Prema riječima Erica Stevensa, direktora sustavnog inženjeringa u Planet Labsu, ta je tvrtka prvotno pristala lansirati dva satelita za Google 2027. godine, no Google je inzistirao da satelit stigne u orbitu još ove godine i pritom prihvatio dodatni rizik. Da bi ubrzao proces, Google je svoje čipove ugradio u već gotov satelit Planet Labsa, tvrtke u koju je i sam uložio.
Hlađenje kao najveći problem
Najveći inženjerski izazov u projektu je hlađenje, jer ventilatori u svemiru ne rade. Google je zato razvio slojeviti sustav koji toplinu preko termalnog materijala, aluminija i bakra odvodi do radijatorske ploče. Travis Beals, Googleov viši direktor za upravljanje proizvodima projekta Suncatcher, rekao je da čipovi mogu raditi oko 15 minuta, a zatim se gase kako bi se ohladili.
Google je projekt predstavio u studenome 2025. godine. Beals je tada napisao da su visoki troškovi lansiranja povijesno bili glavna prepreka velikim svemirskim sustavima, ali da podaci o cijenama upućuju na to da bi one do sredine 2030-ih mogle toliko pasti da bi rad svemirskog podatkovnog centra postao usporediv s onim na Zemlji.
Google i dalje planira lansirati dva satelita sljedeće godine. Dugoročni cilj, prema istraživačkom prijedlogu kompanije, je klaster od 81 satelita koji bi letjeli u formaciji širokoj oko kilometar i međusobno komunicirali optičkim vezama.
Glavni izvršni direktor Alphabeta Sundar Pichai u intervjuu za Fox News rekao je da je konačni cilj jednog dana imati podatkovne centre u svemiru da bi se bolje iskoristila Sunčeva energija, koja je, kako je naveo, sto bilijuna puta veća od svega što se danas proizvodi na Zemlji. Dodao je da nema sumnje da će se za desetak godina takav način gradnje podatkovnih centara smatrati normalnijim. Suprotno tome, James Manyika, Googleov viši potpredsjednik za istraživanje, rekao je da iskreno ne očekuju da će u sljedećih nekoliko godina imati išta korisno operativno, uspoređujući projekt s ranim Googleovim istraživanjima autonomnih vozila.
Pozadina projekta je rastuća energetska glad umjetne inteligencije. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da će se potrošnja struje u podatkovnim centrima do kraja desetljeća otprilike udvostručiti, na gotovo 1.000 teravatsati.
Google nije jedini
SpaceX je zatražio dopuštenje američke Savezne komisije za komunikacije za lansiranje čak milijun satelita, a Elon Musk cilja na lansiranje orbitalnih AI podatkovnih centara krajem iduće godine. Startup Starcloud, koji podupire Nvidia, poslao je svoj prvi satelit s Nvidijinim čipom H100 u orbitu u studenome 2025. Osnivač Blue Origina Jeff Bezos smatra da će podatkovni centri završiti u svemiru, ali tek u sljedećih nekoliko desetljeća.
Matt Garman, izvršni direktor Amazon Web Servicesa, među najglasnijim je skepticima. Rekao je da još nema dovoljno raketa za lansiranje milijun satelita te da su troškovi slanja tereta u svemir danas golemi, zbog čega to jednostavno nije isplativo.
Kathleen Curlee, analitičarka Centra za sigurnost i nove tehnologije Sveučilišta Georgetown, rekla je da su ljudi cinični jer je koncept trenutačno tehnološki neizvediv te da rokovi od 2030. do 2035. godine nisu realni, ali da je dugoročno to itekako moguće.
Rebekah Reed, bivša pomoćna direktorica NASA-e, u eseju za Financial Times upozorila je na znatne ekološke probleme, uz otvorena pitanja troškova i rada. Pozvala se pri tome na izvršnog direktora OpenAI-a Sama Altmana, koji je tretiranje orbite kao zaobilaznog rješenja za energetski zahtjevno treniranje AI modela nazvao smiješnim.
Analitičari ističu i niz tehničkih prepreka, poput odvođenja topline u vakuumu, zaštite hardvera od zračenja, rizika da čipovi zastare prije nego što se skupo lansiranje isplati, te potrebe za dovoljno jakim vezama između Zemlje i svemira. Znanstvenici upozoravaju i da bi veliki broj satelita, bez obzira na njihovu veličinu, mogao biti ekološki štetan zbog onečišćenja atmosfere i rizika za ozonski omotač.
Jeff Thornburg, izvršni direktor tvrtke Portal Space Systems i bivši inženjer SpaceX-a koji je vodio razvoj motora Raptor, premještanje podatkovnih centara u orbitu radi Sunčeve energije smatra logičnim potezom. Za Fortune je izjavio da inženjeri pronalaze način da to proradi, ali da je dugoročno pitanje samo koliko će to trajati, navodi tportal.hr.
