Mjesečna pristojba Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koja trenutno iznosi 10,62 eura, zakonska je obveza za svakoga tko u Republici Hrvatskoj posjeduje prijamnik kojim može pratiti radijski ili audiovizualni program. Prema Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji, pod prijamnikom se ne podrazumijevaju samo klasični televizori i radio uređaji, već i računala, prijenosna računala, pametni telefoni, tableti te autoradiji.
Dovoljno je da jedno kućanstvo posjeduje samo jedan od navedenih uređaja kako bi se smatralo obveznikom plaćanja, a prikupljena sredstva primarno služe za financiranje rada i razvoja javnog medijskog servisa. Novac se, osim za HRT, koristi i za financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, Hrvatskog audiovizualnog centra te za naknade organizacijama koje štite autorska i srodna prava, poput HDS ZAMP-a.
Ipak, kako piše Poslovni dnevnik, ova obveza godinama izaziva nezadovoljstvo dijela javnosti, ponajviše zbog činjenice da se plaćanje temelji na posjedovanju uređaja, a ne na stvarnom praćenju HRT-ova programa. S godišnjim troškom koji premašuje 127 eura, mnogi građani, a posebno studenti i umirovljenici, smatraju ovaj izdatak značajnim teretom. To je dovelo i do stvaranja građanskih inicijativa, poput popularne Facebook grupe “ukinimo HRT pristojbu”, koja okuplja desetke tisuća protivnika ovakvog modela financiranja. Čestu zabunu stvara i poistovjećivanje HRT pristojbe s naknadom za javno korištenje glazbe koju naplaćuje ZAMP, no radi se o dvije potpuno odvojene obveze. HRT pristojba vezana je za posjedovanje prijamnika u privatnom prostoru, dok se naknada ZAMP-u plaća za korištenje glazbe u javnim i poslovnim prostorima.
Ono što mnogi obveznici ne znaju jest da zakon predviđa potpuno oslobođenje od plaćanja za neke od najranjivijih skupina društva. Pravo da uopće ne plaćaju pristojbu imaju osobe sa stopostotnim oštećenjem vida, odnosno slijepe osobe, te osobe s invaliditetom prve i druge skupine koje su korisnici osobne invalidnine kao ratni ili mirnodopski vojni invalidi, odnosno invalidi policije. U ovu kategoriju spadaju i bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega te gluhoslijepe osobe koje imaju stopostotno oštećenje po jednom od osjetila, bilo sluhu ili vidu. Kako bi ostvarili ovo pravo, građani koji pripadaju nekoj od navedenih skupina moraju HRT-ovoj službi za pristojbu podnijeti zahtjev uz koji prilažu odgovarajuću liječničku dokumentaciju ili rješenje o invaliditetu.
Osim potpunog, postoji i mogućnost djelomičnog oslobođenja, odnosno plaćanja pristojbe u 50 posto manjem iznosu. Pravo na plaćanje polovice iznosa, odnosno 5,31 eura mjesečno, imaju osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih bolesti, osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje većim od 80 posto, kao i osobe s paraplegijom, hemiplegijom, tetraplegijom, multiplom sklerozom te osobe s amputacijom donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje većim od 80 posto. U ovu skupinu ulaze i osobe sa stopostotnim oštećenjem sluha. Važno je istaknuti da povlasticu plaćanja umanjene pristojbe imaju i umirovljenici čija ukupna mirovinska primanja, uključujući i mirovine iz inozemstva, ne prelaze iznos od 199,08 eura. Postupak za ostvarivanje ovog prava jednak je kao i za potpuno oslobođenje te zahtijeva podnošenje zahtjeva i dokazne dokumentacije.
Za sve one koji ne pripadaju navedenim kategorijama, ali smatraju da ne bi trebali plaćati pristojbu, postoji službeni postupak odjave. Osnovni i najčešći preduvjet za odjavu jest da u kućanstvu ne posjedujete niti jedan jedini uređaj kojim je moguće pratiti radijski ili televizijski program. Kako bi se obveza ukinula, potrebno je ispuniti obrazac pod nazivom “Zahtjev za odjavu obveze plaćanja mjesečne pristojbe” i dostaviti ga HRT-u osobno, poštom ili putem ovlaštene osobe. Uz neposjedovanje prijamnika, valjani razlozi za odjavu su i preseljenje u dom za starije i nemoćne, smrt obveznika, uništenje uređaja uslijed više sile poput požara ili poplave, kao i njegova krađa, prodaja ili darovanje. Važno je napomenuti da odjava stupa na snagu s prvim danom sljedećeg mjeseca od datuma zaprimanja valjanog zahtjeva.
Jedna od najvećih promjena posljednjih godina, koja je značajno ojačala položaj građana, tiče se ovlasti HRT-ovih kontrolora. Nakon dugogodišnje prakse koja je često bila na rubu zakona, presudom Visokog upravnog suda zabranjen je neovlašten ulazak u privatni posjed. To u praksi znači da građani nisu dužni pustiti kontrolora u svoj dom bez sudskog naloga i prisutnosti ovlaštene osobe, odnosno policije. Ovom je odlukom ukinuta i kontroverzna praksa po kojoj je HRT automatski prijavljivao na plaćanje svakoga tko bi kontroloru odbio ulazak u stan ili kuću. Teret dokazivanja posjedovanja prijamnika sada je na HRT-u, a građani su zaštićeniji od starih, ponekad i agresivnih metoda naplate.
