Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo 50.007 osoba, tisuću manje nego godinu prije. Najviše ih je odnijela ista bolest koja desetljećima vodi statistiku, no podaci pokazuju i da mlađe stanovništvo umire od sasvim drugih uzroka.
Prvi rezultati izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da su bolesti cirkulacijskog sustava i u 2025. ostale vodeći uzrok smrti, s 19.852 slučaja, odnosno 39,7 posto svih umrlih. Na drugom su mjestu novotvorine, od kojih je umrlo 13.398 ljudi ili 26,8 posto svih umrlih. Slijede bolesti endokrinog sustava s 3.214 slučajeva, ozljede i trovanja s 2.644, bolesti dišnog sustava s 2.596, dok šesto mjesto dijele duševni poremećaji i bolesti probavnog sustava, svaki s po 2.137 umrlih.
Gleda li se po pojedinačnim dijagnozama, najviše je ljudi umrlo od hipertenzivne bolesti, njih 5.405, i ishemične bolesti srca, 5.227. Iza njih su cerebrovaskularne bolesti s 3.541 smrtnim slučajem, dijabetes s 3.116 te zloćudna novotvorina dušnika, dušnice i pluća s 2.960 umrlih. Samo deset vodećih dijagnoza odnosi se na 56,2 posto svih smrti u zemlji.
Razlika između spolova gotovo da ne postoji u ukupnom broju: umrlo je 24.940 muškaraca i 25.067 žena. Kod oba spola bolesti cirkulacijskog sustava ostaju na prvom mjestu, no pojedinačno se razlikuju. Muškarci najčešće umiru od ishemične bolesti srca, dok je kod žena najčešći uzrok smrti hipertenzivna bolest.
Mlađe stanovništvo najčešće umire od tumora
Osoba starijih od 65 godina među umrlima je bilo 42.952, što čini 85,9 posto svih smrtnih slučajeva u 2025. godini. U toj dobnoj skupini udio umrlih žena iznosi 91,5 posto, dok je kod muškaraca 80,2 posto. Slika se mijenja kod mlađe populacije do 64 godine, gdje je, obrnuto, udio umrlih muškaraca veći i iznosi 19,8 posto, naspram 8,5 posto kod žena.
Uzroci smrti razlikuju se ovisno o dobi. U skupini do 64 godine najčešće ubijaju novotvorine, s udjelom od 37,2 posto, dok su bolesti cirkulacijskog sustava tek na drugom mjestu s 24,2 posto. Treći uzrok smrti u toj dobnoj skupini su nasilne smrti, s udjelom od 12,4 posto. Kod osoba starijih od 65 godina odnos se mijenja: bolesti cirkulacijskog sustava vode s 42,2 posto, novotvorine su druge s 25,1 posto, a nasilne smrti padaju na samo 4,1 posto.
Pad s visine ubija više nego prometne nesreće
U 2025. zabilježeno je 2.644 nasilnih smrti, odnosno 68,2 na 100.000 stanovnika. Od nesretnih slučajeva umrlo je 1.992 osoba, a najčešći uzrok bio je pad, od kojeg je poginulo 1.160 ljudi. U prometnim je nesrećama smrtno stradalo 313 osoba, dok je 99 ljudi umrlo od posljedica gušenja, 91 od trovanja i 65 od utapanja.
Samoubojstvo je uzrok smrti kod 494 osobe, a 33 su osobe umrle kao posljedica ubojstva. Udio nasilnih smrti veći je kod muškaraca, kod kojih iznosi 6,45 posto svih smrtnih slučajeva, odnosno 84,9 na 100.000 muškaraca. Kod žena taj udio iznosi 4,13 posto, odnosno 52,3 na 100.000 žena.
Od posljedica covida-19 u 2025. godini umrlo je 168 osoba, 0,34 posto svih umrlih. Udio smrti s nepoznatim ili nedovoljno definiranim uzrokom iznosio je samo 0,36 posto. Obdukcija je provedena u 4,9 posto svih smrtnih slučajeva, gotovo jednako kao i godinu prije.
