Mačka koja prede u krilu vlasnika najčešće uživa, ali taj zvuk ne treba uvijek shvatiti kao znak zadovoljstva. Mikel Delgado, certificirana savjetnica za ponašanje mačaka iz Feline Minds, procjenjuje da je predenje u 90 posto slučajeva pozitivno: mačka tada osjeća ugodu, zadovoljna je i sigurna. U ostalim slučajevima mačke predu kad su gladne, uplašene, pod stresom ili ozlijeđene.
Što mačka predenjem poručuje u određenom trenutku, otkrit ćete tek kad uz sam zvuk promotrite i okolnosti i ostatak njezina ponašanja.
Kako protumačiti predenje
Delgado vlasnicima savjetuje da budu pomalo detektivi. Ako je mačka zdrava, sljedeći je trag govor tijela. Mačka koja je opuštena i izgleda zadovoljno vjerojatno doista uživa u trenutku s vlasnikom. Mačke predu i dok se odmaraju, jedu ili provode vrijeme same, ali i u društvu poznatih ljudi te pasa i mačaka s kojima se slažu, često dok se međusobno njeguju.
Kad u kućanstvu živi više mačaka, predenjem mogu pokazati da se žele igrati ili da nemaju agresivne namjere, navodi Američko udruženje veterinarskih bolnica (AAHA).
Kada mačku odvesti veterinaru
Predenje samo po sebi nije znak bolesti, ali nije ni pouzdan dokaz da je sve u redu. Mačke predu i kad su ozlijeđene, pa čak i tijekom okota. Veterinari zato upozoravaju da treba pratiti i druge promjene u ponašanju. Ako se mačka uz predenje počne skrivati i povlačiti, treba je odvesti veterinaru.
Delgado kao primjer navodi svoju mačku, koja je prela u veterinarskoj ambulanti iako nikako nije voljela odlaske veterinaru. To je predenje opisala kao reakciju na stres. Kate Anderson, veterinarka i profesorica na Sveučilištu Cornell, liječila je mnogo ozlijeđenih mačaka koje su prele. Smatra da im predenje može pomoći da se same umire kad su bolesne, uplašene ili na samrti. AAHA taj umirujući učinak uspoređuje s pjevušenjem kojim se ljudi ponekad smiruju.
Nema razloga za brigu ni kad mačka rijetko prede. Neke predu često i glasno, druge gotovo nikad, a to samo po sebi ne znači da nešto nije u redu.
Jutarnje predenje za doručak
Mnogi vlasnici primijete da mačka drukčije prede kad je gladna, osobito ujutro. Istraživači sa Sveučilišta u Sussexu tu su pojavu opisali 2009. u časopisu Current Biology i nazvali je predenjem za traženje. Mačke se njime služe kad traže hranu ili kad žele natjerati ukućane da ustanu iz kreveta. Istraživači su snimili deset mačaka dok su tražile hranu i dok su se odmarale, a snimke je zatim preslušala skupina od 50 ljudi. Slušatelji su predenje gladnih mačaka ocijenili hitnijim i neugodnijim, i to čak i oni koji nikad nisu imali mačku.
Razliku čini visok ton nalik plaču, skriven u inače dubokom zvuku. Kad su ga istraživači digitalno uklonili, slušatelji više nisu razlikovali dvije vrste predenja. Voditeljica istraživanja Karen McComb smatra da mačke tako iskorištavaju prirodnu sklonost ljudi da reagiraju na dječji plač. Prema njezinim riječima, takvo se predenje češće razvija kod mačaka koje žive same s jednim vlasnikom.
Navika iz prvih dana života
Mačići se rađaju slijepi i gluhi, a presti počinju nekoliko dana nakon rođenja. Kate Anderson objašnjava da predenjem pronalaze majku, koja ih obilazi i odgovara im istim zvukom. U divljini je takav zvuk siguran jer je tih, pa ga grabežljivci teško čuju. Mačići predu i dok sisaju, a Delgado smatra da to može pridonijeti njihovoj povezanosti s majkom.
Predenje nastaje titranjem mišića grkljana i dijafragme. Istraživanje objavljeno 2001. u časopisu The Journal of the Acoustical Society of America pokazalo je da mačke predu na frekvencijama između 20 i 150 herca, sličnima onima koje se kod ljudi koriste za poticanje rasta kostiju i liječenje bolova u mišićima. Odatle i pretpostavka da predenje mački pomaže pri oporavku, no Delgado ističe da nema čvrstih dokaza ni za nju ni protiv nje. Nijedno istraživanje dosad nije pokazalo da mačje predenje ima čudesnu iscjeliteljsku moć, ali Delgado ne isključuje da mački pomaže da se sama umiri, kako piše Večernji list.
