Brojevi od 1 do 5 na termostatskom ventilu radijatora ne govore koliko jako grije radijator, nego označavaju približnu temperaturu koju ventil treba održavati u prostoriji. Zato soba neće biti topla ništa prije ako ventil okrenete na najviši broj. Radijator će samo grijati dulje, sve dok zrak ne dosegne oko 28 °C.
Kako ventil radi
Termostatska glava mjeri temperaturu zraka oko sebe i prema tome kroz radijator pušta više ili manje tople vode. Dok je u prostoriji hladnije od zadane vrijednosti, voda teče. Kad temperatura dosegne zadanu vrijednost, ventil smanjuje protok, a kad se zrak opet ohladi, ponovno ga povećava. Britanska organizacija Energy Saving Trust ističe da se takvim ventilima temperatura može podesiti zasebno za svaku prostoriju, što može pridonijeti učinkovitijem grijanju.
Na mnogim modelima oznake otprilike odgovaraju ovim temperaturama:
- 1 – oko 12 °C, za prostorije u kojima toplina nije potrebna
- 2 – oko 16 °C, primjerice za spavaću sobu ako vam više odgovara svježije
- 3 – oko 20 °C, uobičajeno za dnevni boravak i prostorije u kojima provodite više vremena
- 4 – oko 24 °C, za one koji vole osjetno toplije
- 5 – oko 28 °C, na mnogim modelima najviša postavka
Vrijednosti su okvirne i ovise o proizvođaču i modelu ventila.
Zašto petica ne pomaže
Ako je ventil već dovoljno otvoren, veći broj ne ubrzava zagrijavanje. Radijator samo dobiva višu ciljanu temperaturu i grije sve dok je zrak uz glavu ventila ne dosegne. Soba se tako lako pregrije, a otvorite li tada prozor da je rashladite, dio topline koju ste već platili odlazi van, pa potrošnja energije i trošak grijanja mogu porasti. Bolje je odmah odabrati temperaturu koja vam odgovara i pustiti da se prostor postupno zagrije.
Odakle krenuti
Za početak postavite ventil na 3, što na mnogim modelima znači oko 20 °C. Zatim pratite kako se osjećate u prostoriji i po potrebi povećajte ili smanjite postavku. U dnevnom boravku 20 °C može biti dobra polazna točka, iako ugodna temperatura ovisi i o dobi, zdravstvenom stanju i drugim okolnostima. Ni sve prostorije ne moraju biti jednako tople. Mnogima u spavaćoj sobi više odgovara nešto niža temperatura, a u kupaonici, dok je koriste, toplija. Sobu u kojoj gotovo nitko ne boravi nije potrebno grijati kao dnevni boravak, no ne treba je ni previše ohladiti, posebno ako je sklona vlazi i kondenzaciji.
Pahuljica ne znači isključeno
Uz brojeve mnogi ventili imaju i simbol pahuljice ili zvjezdice. On ne isključuje grijanje, nego služi kao zaštita od smrzavanja. Na toj postavci ventil propušta toplu vodu tek kad temperatura uz njega padne vrlo nisko, najčešće na 5 do 7 °C, ovisno o modelu. Tako se smanjuje opasnost da se po jakoj hladnoći smrzne voda u sustavu grijanja. Ta postavka nije nužno prikladna ni za prostorije u kojima se živi ni za stan koji dulje ostaje negrijan. Preniska temperatura u stanu može pogodovati kondenzaciji vlage i plijesni, osobito u slabo izoliranim prostorijama.
Kad soba ostaje hladna
Ako je ventil dobro podešen, a prostorija se ipak ne zagrijava, pogledajte što se nalazi oko radijatora. Duge zavjese, namještaj ili ukrasna maska zadržavaju topli zrak uz ventil. Glava tada izmjeri višu temperaturu nego što je u ostatku sobe i prerano smanji protok. Zato ventil treba ostati slobodan, a namještaj ne smije priječiti širenje topline. Radijator mogu oslabiti i zrak zarobljen u njemu, preniska temperatura vode u sustavu ili neispravan ventil. Ostane li radijator hladan iako je ventil pravilno namješten, treba provjeriti radi li sustav grijanja ispravno.
Tko ima sobni termostat koji upravlja cijelim sustavom, treba znati da ventili na radijatorima reguliraju samo temperaturu u pojedinim prostorijama i ne mogu sami uključiti grijanje kad je glavni sustav isključen, kako piše Večernji list.
