U povodu obilježavanja Tjedna medijske pismenosti u Znanstvenoj knjižnici Zadar održano je predavanje prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić s Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru pod naslovom „Sigurni i odgovorni u digitalnom svijetu: izazovi medijske pismenosti djece“.
Tijekom predavanja predstavljeni su rezultati istraživanja o učestalosti i svrsi korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija među učenicima od petog do osmog razreda osnovnih škola Zadarske županije, s posebnim naglaskom na njihove digitalne kompetencije, poznavanje sigurnosnih rizika i odgovorno ponašanje u virtualnom okruženju.
Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanih učenika smatra kako poznaje svijet informacijskih tehnologija i digitalnog doba te posjeduje osnovna znanja o sigurnom korištenju interneta. Međutim, kvalitativni odgovori učenika otkrivaju posebno zanimljivu i odgojno važnu dimenziju njihova odnosa prema digitalnim tehnologijama.
Unatoč izraženoj digitalnoj samostalnosti, učenici ističu potrebu za većom uključenošću roditelja, češćim praćenjem njihovih digitalnih aktivnosti, postavljanjem jasnih ograničenja te odgovornijim korištenjem mobilnih uređaja i interneta.
Među njihovim autentičnim iskazima posebno se izdvajaju prijedlozi da roditelji provjeravaju dječje mobitele, ograniče vrijeme korištenja uređaja i zahtijevaju da djeca zatraže njihovo odobrenje prije korištenja određenih aplikacija.
„Djeca nas pozivaju na suradnju. Iako odrastaju u digitalnom svijetu i vjeruju u vlastite kompetencije, svojim odgovorima jasno poručuju da trebaju roditelje koji će ih pratiti, usmjeravati i postavljati granice. To je najsnažnija odgojna poruka našeg istraživanja“, istaknula je Karamatić Brčić.
Digitalna samostalnost ne isključuje roditeljsku podršku
Ova poruka otvara važno pedagoško pitanje: jesmo li, u nastojanju da djecu osposobimo za samostalno korištenje suvremenih tehnologija, dovoljno prisutni u njihovu digitalnom odrastanju? Djeca svojim odgovorima pokazuju da digitalna samostalnost ne isključuje potrebu za odgojnim vodstvom. Naprotiv, njihovi iskazi svjedoče o potrebi za sigurnošću, jasnim pravilima i odraslim osobama koje će im pomoći razumjeti složenost digitalnog okruženja.
Posebno je važno naglasiti da roditeljski nadzor ne bi trebao značiti isključivo kontrolu, nego prije svega odnos povjerenja, otvorenu komunikaciju, zajedničko postavljanje granica i postupno razvijanje odgovornosti.
Djeca ne traže samo slobodu korištenja digitalnih tehnologija. Svojim odgovorima poručuju da žele roditeljsku prisutnost i pomoć u postavljanju granica.
Prepoznaju rizike, ali trebaju dodatno usmjeravanje
Istraživanje je pokazalo da učenici prepoznaju brojne opasnosti digitalnog okruženja, uključujući elektroničko nasilje, hakiranje, krađu osobnih podataka, neprimjerene sadržaje, komunikaciju s nepoznatim osobama i različite oblike internetskih prijevara. Istodobno upozoravaju na posljedice pretjeranog korištenja digitalnih uređaja za zdravlje, koncentraciju, vid i kvalitetu međuljudskih odnosa.
Iako pokazuju određenu razinu poznavanja digitalnih tehnologija, njihovi kvalitativni odgovori upućuju na potrebu za dodatnom edukacijom, usmjeravanjem i razvojem kompetencija koje će im omogućiti sigurnije, kvalitetnije i svrhovitije korištenje tehnologije, kako u obrazovne svrhe tako i u slobodno vrijeme. Svakodnevno korištenje digitalnih uređaja stoga nije samo po sebi pokazatelj razvijene digitalne i medijske pismenosti.
U zaključnom dijelu predavanja naglašena je važnost kontinuiranog provođenja nacionalnih istraživanja digitalnih navika djece i mladih kako bi se pravodobno prepoznavali novi izazovi i rizici te oblikovale obrazovne politike utemeljene na znanstvenim spoznajama.
Odgojna uloga roditelja i škole ne prestaje ulaskom djece u digitalni svijet. I u tom okruženju djeci su potrebni pomoć i usmjeravanje odraslih te njihova svjesna, odgovorna i kvalitetna prisutnost.
