Friteza na vrući zrak smanjuje količinu ulja potrebnog za hrskavu hranu, ali prerađene namirnice ne čini zdravima. Nutricionistica Harman Bajwa ističe da je za kvalitetu obroka važnije ono što stavimo u uređaj nego sam uređaj.
Ti su uređaji posljednjih godina zauzeli mjesto u mnogim kuhinjama. Hranu pripremaju brzo, rukuje se njima jednostavno, a prati ih i glas zdravije zamjene za klasično prženje. Kako je ulja često potrebno vrlo malo, mnogi zaključuju da je sve što iz friteze izađe samim time zdravije. Bajwa smatra da stvari nisu tako jednostavne.
Sol i kalorije ostaju u namirnici
Glavna prednost friteze jest hrskava kora uz mnogo manje dodanog ulja nego kod dubokog prženja. Kobasice, prerađeni pileći proizvodi ili jako posoljeni smrznuti krumpirići time ipak ne postaju nutritivno kvalitetna hrana.
„Friteza može smanjiti količinu dodatnog ulja, ali ne uklanja sol, zasićene masnoće ili kalorije koje se već nalaze u namirnici”, objašnjava nutricionistica. Uređaj, drugim riječima, ne „poništava” lošiji sastav hrane koju u njega stavimo.
Druga česta zabluda tiče se količine. Neki vjeruju da hranu pripremljenu s manje ulja mogu jesti bez ograničenja. Veličina porcije i ukupna prehrambena vrijednost obroka i dalje su važne, a priprema vrućim zrakom na to ne utječe.
Akrilamid nastaje i u fritezi
Pri visokim temperaturama treba misliti i na akrilamid. Taj spoj može nastati u škrobnim namirnicama, poput krumpira i kruha, dok se peku, prže ili tostiraju. Friteza taj problem ne rješava, jer se akrilamid može stvoriti pri različitim načinima termičke obrade kad se škrobna hrana priprema na visokoj temperaturi.
Zato se preporučuje krumpir i slične namirnice peći dok ne dobiju zlatnožutu boju, a ne dok ne postanu tamnosmeđe. Što je temperatura viša i priprema dulja, akrilamida može nastati više.
Ni pećnica nije jasan pobjednik
Bajwa naglašava da ne postoji način pripreme koji bi uvijek bio zdraviji od svih ostalih. Povrću, ribi i piletini ionako ne treba mnogo dodane masnoće, pa razlika u nutritivnoj vrijednosti između klasične pećnice i friteze kod njih može biti mala. Pećnica je često praktičnija kad se priprema veća količina hrane, primjerice cijeli lim povrća ili obrok za cijelu obitelj.
Fritezu je zato najbolje gledati kao još jedan kuhinjski alat, a ne kao uređaj koji svako jelo pretvara u zdravo. Dobro služi za povrće, krumpir, ribu, piletinu i domaće inačice jela koja bi se inače pržila u mnogo masnoće. Ulje treba koristiti umjereno, a hranu ne treba prepeći.
Friteza može pomoći da obrok sadrži manje dodane masnoće, osobito kad zamijeni duboko prženje. Hoće li jelo doista biti zdravije, ipak ponajviše ovisi o odabranim namirnicama, količini koju pojedemo i načinu pripreme, a mnogo manje o uređaju na kuhinjskom pultu, kako piše Večernji list.
