Kardiovaskularne posljedice nakon COVID-a mogle bi se odnositi na desetke tisuća Hrvata

Novo hrvatsko istraživanje pokazalo je da je 2,9% ispitanih pacijenata nakon COVID-a dobilo novu kardiovaskularnu dijagnozu. Kada bi se ista stopa preslikala na više od milijun službeno evidentiranih oporavljenih u Hrvatskoj do veljače 2022., odgovarala bi brojci od oko 29.000 ljudi.

„Nakon COVID-a viđaju se novonastale palpitacije, povišen tlak, umor pri naporu i osjećaj nedostatka zraka. Problem je što se takvi simptomi lako pripišu stresu ili oporavku nakon infekcije, iako ponekad zahtijevaju daljnju obradu“, kaže dr. sc. Valentin Stuhne, direktor zagrebačke Poliklinike Sursum Corda.

Istraživanje je proveo tim od 11 istraživača s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na 1.423 pacijenta iz deset ordinacija obiteljske medicine, od kojih je 1.172 imalo zabilježenu povijest COVID-a. Objavljeno je 29. siječnja 2026. u znanstvenom časopisu Frontiers in Medicine.

Osim novih kardiovaskularnih bolesti, među zabilježenim post-COVID problemima bili su moždana magla kod 4,9 posto ispitanika, nove neurološke bolesti kod 4,7 posto te otežano disanje kod 2,8 posto.

Broj od oko 29.000 nije nacionalna epidemiološka procjena i djeluje samo ilustrativno. Autori studije upozoravaju da uzorak nije reprezentativan za cijelu hrvatsku populaciju te da zbog dizajna istraživanja nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između COVID-a i pojedinih dijagnoza.

Rezultati pokazuju da postojeće zdravstveno stanje igra važnu ulogu. Pacijenti s barem jednom kroničnom bolešću imali su više od tri puta veće izglede za razvoj post-COVID kardiovaskularnih bolesti, dok je postojeća arterijska hipertenzija bila povezana s gotovo trostruko većim izgledima.

“Posebnu pažnju treba obratiti kada se nakon infekcije pojave simptomi kojih prije nije bilo, poput palpitacija, zaduhe ili značajno slabije tolerancije napora. To ne znači automatski da postoji bolest srca, ali takve simptome ne treba ni automatski pripisivati stresu“, kaže Stuhne.

Autori studije navode da u Hrvatskoj postoje preporuke i određeni programi za pacijente s post-COVID tegobama, ali još nema nacionalnih kliničkih smjernica sa standardiziranim dijagnostičkim protokolom.

Pacijenti se zato, ovisno o simptomima, upućuju različitim specijalistima, uključujući kardiologe, neurologe i pulmologe.

“COVID više nije u fokusu kao prije nekoliko godina, ali to ne znači da su nestale njegove moguće dugoročne posljedice. Ako se pojave novi simptomi koji traju, ima smisla provjeriti njihov uzrok“, zaključuje Stuhne.