Slanje u proceduru 15-ak zakona predvidjelo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u idućoj godini, među njima i dva nova zakona kojima je cilj zaštita djece – Zakona o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju te Zakona o dječjoj kući Republike Hrvatske.
Stoji to u obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2027. koji je Ministarstvo uputilo u javno savjetovanje.
Nacrt prijedloga zakona o zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju u proceduri bi se trebao naći u drugom tromjesečju iduće godine, a Ministarstvo objašnjava da je potreba za dodatnim jačanjem zaštite djece u digitalnom okružju prepoznata i na razini EU-a.
Osobito kroz preporuke Posebnog stručnog panela Europske komisije za sigurnost djece na internetu (Special Panel on Child Safety Online) te smjernice Europske komisije o zaštiti maloljetnika na temelju Akta o digitalnim uslugama.
Slijedom tih preporuka i potrebe za uspostavom koordiniranog nacionalnog pristupa, Ministarstvo predlaže donošenje posebnog zakona, a cilj je osigurati visoku razinu zaštite prava, sigurnosti, privatnosti i dobrobiti djece i mladih te stvoriti sigurno i njihovoj dobi primjereno digitalno okružje.
Osobito se želi smanjiti njihovu izloženost štetnim i dobi neprimjerenim sadržajima, kontaktima i praksama, uspostaviti okvir za primjenu učinkovitih mehanizama utvrđivanja i provjere dobi koji štite privatnost, poticati oblikovanje digitalnih usluga u skladu s najboljim interesom djeteta, jačati digitalnu i medijsku pismenost djece, roditelja i skrbnika te unaprijediti koordinaciju i suradnju mjerodavnih tijela.
Zaštita djece cilj je i prijedloga zakona o dječjoj kući, čiji bi nacrt u proceduru trebao ići u četvrtom tromjesečju i kojim se predlaže uspostava dječje kuće Republike Hrvatske po modelu Barnahus.
Barnahus (Dječja kuća) vodeći je europski model zaštite prava i interesa djece žrtava i djece svjedoka nasilja ili zlostavljanja a, kako stoji u obrazloženju, taj jedinstveni pristup okuplja sve relevantne službe pod jednim krovom.
Razlog je izbjegavanje ponovne viktimizacije djeteta tijekom istrage i sudskog postupka, osiguranje koordiniranog i učinkovitog odgovora na nasilje koje je dijete doživjelo te pružanje podrške i pomoći djetetu, uključujući medicinsku procjenu i liječenje u sigurnom okružju.
Model Barnahus, prema podacima Ministarstva, obuhvaća multidisciplinarni i međuagencijski pristup osiguravajući suradnju različitih agencija (pravosudnih, socijalnih, medicinskih) u jednoj ustanovi prilagođenoj djeci koja nudi cjelovite usluge i za dijete i obitelj pod istim krovom.
Temelj tog modela je pretpostavka da je otkrivanje informacija od djeteta ključno i za identificiranje i za istraživanje zlostavljanja djece u kaznene i zaštitne te terapijske svrhe.
U proceduru bi Ministarstvo u drugom tromjesečju trebalo uputiti nacrt prijedloga Zakona o pravu na pristup informacijama.
Ministarstvo objašnjava da se nije išlo u izmjene i dopune postojećeg zakona, nego u izradu novog jer se mijenja više od pola odredbi, a ističu da će izmjene pojedinih instituta i odredbi pridonijeti većoj učinkovitosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama, jasnoći u primjeni i olakšavanju interpretacije u praksi.
Među ostalim navode da će se unaprijediti odredbe vezane uz proaktivnu objavu informacija, savjetovanje s javnošću, rješavanje o zahtjevu za pristup informacijama, prigovor na obavijest, određivanje zamjenika službenika za informiranje, način izbora povjerenika za informiranje i provedbu inspekcijskog nadzora, a pravilnije će se “balansirati” pravo na pristup informacijama i pravo na zaštitu osobnih podataka.
U trećem tromjesečju u proceduri bi trebao biti i nacrt prijedloga novog Zakona o trgovačkim društvima. Zakon koji je na snazi donesen je 1993. i tijekom više od 30 godina primjene bio je predmet brojnih izmjena i dopuna.
Učestale intervencije uvjetovane razvojem gospodarstva, pristupanjem Hrvatske EU-u, kontinuiranim usklađivanjem s pravnom stečevinom Unije te razvojem digitalnih oblika osnivanja, upravljanja i poslovanja trgovačkih društava, dovele su do normativne rascjepkanosti, složenosti i otežane preglednosti zakonskog teksta, objašnjava Ministarstvo razloge donošenja novoga zakona.
Ciljevi su novog zakona povezati i sistematizirati postojeći pravni okvir prava trgovačkih društava, urediti i osuvremeniti zakonski tekst bez uvođenja novih pravnih instituta i sadržajnog mijenjanja postojećih prava, obveza i odgovornosti, kao i povećati jasnoću, predvidljivost i pravnu sigurnost postojećeg uređenja prava trgovačkih društava.
U proceduru će Ministarstvo uputiti i izmjene i dopune nekoliko zakona koji se usklađuju s direktivama EU-a, među njima i Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, prenosi HRT.
