Kuće na sjeveru Norveške, Švedske i Finske ostaju ugodno tople i kad temperatura vani padne ispod minus 30 Celzijevih stupnjeva, a za to nisu zaslužni posebni radijatori. Toplinu u njima čuvaju dobra izolacija i brtvljenje te učinkoviti sustavi grijanja, a izvor energije svaka zemlja bira prema onome čime raspolaže.
Toplina ne smije pobjeći
Organizacija Nordic Energy Research u izvješću iz 2025. navodi koje mjere u nordijskim zemljama najviše pridonose energetskoj učinkovitosti. Na vrhu popisa nalaze se kvalitetna toplinska izolacija, dobro zabrtvljeni zidovi i spojevi građevinskih elemenata, energetski učinkoviti prozori te ventilacija s povratom topline. Zato se pri gradnji i obnovi pazi koliko topline odlazi kroz zidove, krov, prozore i vrata.
Ventilacija s povratom topline rješava problem koji zimi muči gotovo svako kućanstvo: kako prozračiti prostor, a da se ne izgubi toplina. U novijim i obnovljenim zgradama takav sustav dovodi svjež zrak, a dio topline iz istrošenog zraka koji izlazi predaje svježem zraku koji ulazi. Gubici su tako manji nego kad se topao zrak jednostavno pusti van. Termostati pritom reguliraju temperaturu i sprječavaju da se prostorije nepotrebno griju.
Dizalice topline i na velikoj hladnoći
U Norveškoj je ugrađeno više od milijun dizalica topline, uglavnom sustava zrak-zrak koji rade slično klimatizacijskim uređajima. One uzimaju toplinu iz vanjskog zraka i prenose je u kuću, što je moguće i kad je vani znatno ispod ništice, jer i tada zrak sadrži toplinsku energiju. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), dizalica topline u odgovarajućim uvjetima daje tri do četiri puta više topline nego što potroši struje.
Norveškoj pomaže i to što oko 90 posto električne energije proizvodi u hidroelektranama, pa je struja, prema podacima norveških energetskih institucija, ondje glavni izvor energije za grijanje domova. U mnogim obiteljskim kućama i dalje stoje peći na drva, kao dopuna ili zamjena.
Finska se ubraja u nordijske, ali u užem smislu ne i u skandinavske zemlje. Osim dizalica koje koriste vanjski zrak, ondje se rabe i one koje toplinu crpe iz tla, čija je temperatura na odgovarajućoj dubini mnogo stabilnija od temperature zraka. Finski statistički ured bilježi da je drvo i dalje važan energent za grijanje, osobito u obiteljskim kućama, dok gradovi imaju razvijeno daljinsko grijanje.
Zajednička toplana za cijeli grad
Švedske višestambene zgrade oko 90 posto topline dobivaju iz sustava daljinskog grijanja, pokazuju podaci švedskog energetskog regulatora. Voda se zagrijava u središnjim toplanama i podzemnim cjevovodima stiže do zgrada, gdje grije radijatore i služi kao potrošna topla voda. Velik dio te topline dobiva se iz biomase, iz postrojenja koja istodobno proizvode struju i toplinu te iz otpadne topline industrije i postrojenja za obradu otpada. U obiteljskim kućama Šveđani češće imaju dizalice topline.
Danska je otišla još dalje: 2024. na daljinsko grijanje bilo je priključeno približno 69 posto svih kućanstava. Osim biomase i postrojenja za istodobnu proizvodnju struje i topline, Danci koriste velike dizalice topline i industrijsku otpadnu toplinu, kojom se može grijati i nekoliko tisuća stanova. Klima je u Danskoj ipak blaža, a temperature oko minus 30 ondje nisu uobičajene.
Island ima posebnu prednost, vulkansku aktivnost. Prema podacima islandske nacionalne agencije za energiju, oko 90 posto energije za grijanje kućanstava ondje dolazi iz geotermalnih izvora. Vruća voda iz podzemlja razgranatom mrežom cjevovoda stiže do naselja, pa većini stanovnika za osnovno grijanje ne trebaju plin, drva ni grijalice. Gdje te mreže nema, griju se uglavnom strujom.
Gdje sustav ne radi savršeno
Dizalice topline gube učinkovitost kad vanjska temperatura padne vrlo nisko, pa se u najhladnijim krajevima ugrađuju posebno prilagođeni modeli ili se uz njih koristi dodatni izvor topline. Nisu ni sve skandinavske kuće dobro izolirane. Starije zgrade troše znatno više energije pa se mnogo ulaže u obnovu pročelja, nove prozore i modernizaciju grijanja.
Kako se grije Hrvatska
Zime su u Hrvatskoj blaže, a temperature se uglavnom spuštaju tek nekoliko stupnjeva ispod ništice. Prema podacima EU-SILC-a za 2023., koje donosi i izvješće Svjetske banke objavljeno 2026., oko 48 posto kućanstava grije se na drva, a oko 32 posto na prirodni plin. Na selu se drvima grije 77 posto kućanstava, strujom 15, a plinom 11 posto. U gradovima, među kućanstvima koja nisu na daljinskom grijanju, više od polovice koristi plin, 26 posto struju i 17 posto drva. U Zagrebu, Osijeku i drugim većim gradovima dio stanovnika grije se iz centraliziranih toplinskih sustava.
Zanimanje za dizalice topline raste, a u dobro izoliranim zgradama one mogu biti učinkovitije od klasičnih električnih grijalica. Prema Eurostatu, grijanje prostora 2024. činilo je 66,8 posto ukupne potrošnje energije hrvatskih kućanstava, dok je prosjek Europske unije bio 61,5 posto, kako piše N1.






