Kad je riječ o zdravlju srca, pažnja se najčešće usmjerava na prehranu, tjelesnu aktivnost i izbjegavanje pušenja. Manje se govori o jednom jednako važnom čimbeniku, a to je kvaliteta sna. Spavanje nije samo odmor za organizam, nego aktivan proces tijekom kojeg se regulira krvni tlak, razina šećera u krvi, upalni procesi i rad srca.
Kardiologinja Elizabeth Klodas objašnjava da sve životinje spavaju, što pokazuje koliko je san prirodan i neophodan dio života. Zato, kaže, ne čudi da kronični nedostatak sna može imati vrlo široke posljedice za cijeli organizam.
Kako nedostatak sna opterećuje srce
Jedan od mehanizama putem kojih premalo sna djeluje na srce jest pojačana aktivnost simpatičkog živčanog sustava, onog dijela tijela koji je zadužen za reakciju „bori se ili bježi”. Kod kronično neispavanih osoba tijelo dulje ostaje u stanju povećane pripravnosti. Klodas napominje da nedostatak sna povećava simpatičku aktivnost i upalne procese, što pogoduje povišenom krvnom tlaku i poremećajima srčanog ritma.
Dugotrajno povišen krvni tlak prisiljava srce da radi pod većim opterećenjem i može oštetiti krvne žile. Nedovoljno sna povezuje se i s povišenim vrijednostima određenih upalnih biljega. Nutricionistica Danielle Smiley spominje C-reaktivni protein i interleukin-6, čije povišene vrijednosti mogu nepovoljno djelovati na unutarnju stijenku krvnih žila i pridonijeti procesima povezanima s razvojem ateroskleroze.
Čak i kratkotrajno ograničavanje sna može smanjiti osjetljivost organizma na inzulin. Dugoročno poremećena regulacija glukoze povećava rizik od dijabetesa tipa 2, koji je sam po sebi važan čimbenik rizika za bolesti srca.
Posredni utjecaj na svakodnevne navike
Neispavanost ne djeluje samo izravno na kardiovaskularni sustav, nego mijenja i ponašanje. Umorni ljudi manje se kreću i češće posežu za hranom koja donosi brzi osjećaj ugode. Klodas objašnjava da se zbog umora manje vježba, a zbog nedostatka koncentracije lakše biraju manje zdrave namirnice.
Stručnjaci za većinu odraslih preporučuju otprilike sedam do devet sati sna tijekom noći, pri čemu nije važna samo količina, nego i kvaliteta odmora. Glasno hrkanje, buđenje uz osjećaj gušenja ili nedostatka zraka te izrazita dnevna pospanost mogu biti znakovi apneje u snu i razlog za razgovor s liječnikom.
Što može pomoći kvaliteti sna
Redovita tjelesna aktivnost može pozitivno utjecati na kvalitetu sna. Klodas ističe da čak i petnaestominutna šetnja može pomoći u smanjivanju stresa. Preporučuje se i izbjegavanje alkohola pred spavanje jer, iako može olakšati uspavljivanje, kasnije tijekom noći može poremetiti san.
Dobro je smanjiti korištenje mobitela i drugih ekrana otprilike sat vremena prije odlaska u krevet te izbjegavati kasne i obilne obroke bogate šećerom. Smiley preporučuje uravnoteženu večeru s vlaknima, proteinima i zdravim mastima, idealno dva do tri sata prije spavanja.
Kronična neispavanost, prema riječima stručnjaka, ne bi se trebala prihvaćati kao normalan dio svakodnevnog života jer je kvalitetan san jednako važan za očuvanje zdravlja srca kao i prehrana ili tjelesna aktivnost, kako navodi Večernji list.
