Američki portal Quartz objavio je popis osam balkanskih odredišta koja preporučuje za 2026. godinu, a od hrvatskih su se na njemu našli Istra i otok Brač. Najviše pohvala dobilo je Sarajevo, koje autori opisuju kao grad zbog kojeg se isplati krenuti na Balkan.
Quartz smatra Balkan jednom od najpodcjenjenijih europskih regija s obzirom na ono što može ponuditi posjetiteljima. Jadransku obalu, planinske doline i povijesne gradove putnici često doživljavaju kao jednu cjelinu, iako je posrijedi niz vrlo različitih odredišta.
Istra za ljubitelje hrane i vina
Regionalni turistički vodiči za 2026. Istru svrstavaju među vodeća balkanska odredišta za gastronomska putovanja. Poluotok privlači tartufima, nagrađivanim maslinovim uljima i obiteljskim vinarijama u kojima nastaju malvazija i teran. Mjesta su relativno blizu jedno drugome, pa se Istra lako obilazi automobilom. Quartz izdvaja gradiće na brežuljcima, kamene ulice, umjetničke radionice i male vinske barove u kojima posjetitelji mogu upoznati lokalnu kuhinju.
Brač kao mirnija zamjena za Hvar
Drugo hrvatsko odredište na popisu je Brač, najpoznatiji po plaži Zlatni rat, čiji oblik mijenjaju morske struje. Quartz ga savjetuje uklopiti u putovanje po Dalmaciji koje uključuje i Hvar i Split. Otok preporučuje kao mirniju zamjenu za Hvar, osobito putnicima koji su već vidjeli poznatije hrvatske gradove i žele upoznati drugačiji dio jadranske obale.
Sarajevo i Mostar
U staroj sarajevskoj jezgri na malom se prostoru susreću osmanska Baščaršija, tradicija ispijanja kave, austrougarska arhitektura, džamije, židovska baština i ostaci olimpijske infrastrukture. Na pojedinim zgradama još se vide tragovi opsade iz 1990-ih. Portal grad opisuje kao lijep i gostoljubiv te smatra da zaslužuje više od kratkog turističkog obilaska.
Za nastavak puta preporučuje Mostar, udaljen otprilike dva sata. Stari most najbolje je obići rano ujutro, a potom prošetati mirnijim ulicama izvan najpoznatijeg turističkog dijela grada.
Kotor, Ohrid i Mavrovo
Zaljev crnogorskog Kotora jedno je od omiljenih odredišta iskusnih putopisaca koji dobro poznaju Balkan. Srednjovjekovni stari grad okružuju zidine, a iznad njega se dižu planine s pogledom na zaljev koji podsjeća na fjord. Posjetitelji se najčešće penju do tvrđave iznad grada, s koje se vidi cijeli zaljev. Osim uobičajene popločene staze, onamo vodi i neslužbena, manje poznata ruta za fizički spremnije. Za posjet se preporučuju svibanj, lipanj i rujan, kad je gužva manja nego u vrhuncu ljeta.
Ohridsko jezero u Sjevernoj Makedoniji Quartz ubraja među mjesta s najposebnijim ugođajem u regiji i smatra ga privlačnim u svako doba godine. U siječnju se ističe Vevčanski karneval, jedan od najstarijih balkanskih festivala koji se održavaju bez prekida. Izvan regije Ohrid je manje poznat od nekih drugih europskih jezera, pa ni turista nema toliko.
Nacionalni park Mavrovo našao se na popisu kao planinska alternativa obalnim odredištima. Prepoznaje se po jezeru s djelomično potopljenom kamenom crkvom, a svježiji planinski zrak ljeti donosi predah od vrućina. U srpnju se ondje tri dana održava Galička svadba, tradicionalna manifestacija s narodnim nošnjama, bubnjevima i stoljetnim običajima.
Priština i albanska obala
Prištinu portal smatra jednom od najpodcjenjenijih prijestolnica ne samo Balkana nego i Europe. Otprilike polovica stanovnika mlađa je od 25 godina, pa grad ima izrazito mladenački duh. U okolici se izdvajaju utočište za medvjede i samostan Gračanica, a planinarima se preporučuje klanac Rugova kod Peći.
Za ljeto 2026. na popisu je i južna albanska obala, uključujući Dhërmi. Taj kraj poznat je po sivim vapnenačkim liticama koje se spuštaju prema tirkiznom moru. Dhërmi čine mirnije gornje selo s kamenim ulicama i crkvama te donji dio uz plažu. Turistički vodiči navode da su cijene ondje znatno niže nego u poznatijim hrvatskim obalnim mjestima, a gužve manje, no upozoravaju da bi te prednosti s vremenom mogle nestati.
Dvije do četiri zemlje po putovanju
Iskusni putnici ne savjetuju obilazak cijelog Balkana u jednom putovanju. Preporučuju odabrati dvije do četiri zemlje, rutu isplanirati prema autobusnim vezama i graničnim prijelazima te barem jednu noć ostaviti bez unaprijed određenog plana, kako piše N1.
