Sezona gripe u Hrvatskoj ove je godine počela neuobičajeno rano. Prvi slučajevi pojavili su se već u kolovozu i rujnu, a često su ih povezivali s maturantima koji su se vratili s putovanja.
Ni prošla sezona nije bila blaga. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do kraja prosinca prijavljeno je gotovo 30.000 slučajeva, dok ih je godinu ranije u istom razdoblju bilo tek nekoliko stotina. Najčešće obolijevaju djeca predškolske i školske dobi, a vrhunac sezone tek se očekuje.
Nutricionisti zato upozoravaju na vezu imunološkog sustava i crijeva. Registrirana dijetetičarka Erin Palinski-Wade rekla je za The Post da manjak vlakana, fermentirane hrane i potrebnih hranjivih tvari remeti ravnotežu u crijevima, a to slabi sposobnost tijela da se obrani od bolesti.
Što više boja na tanjuru
Stručnjaci preporučuju da se svaki dan jede što raznovrsnije i šarenije voće i povrće. Paprika, kivi, agrumi i brokula sadrže mnogo vitamina C i drugih hranjivih tvari. Vitamin C neće spriječiti zarazu, ali pridonosi boljem radu bijelih krvnih stanica i može skratiti trajanje prehlade ili gripe ako se čovjek ipak razboli. Mrkva, batat i tamnozeleno lisnato povrće donose beta-karoten, koji pomaže očuvati zdravlje sluznice dišnih putova, prve zapreke virusima.
Za stvaranje novih imunoloških stanica tijelu trebaju i bjelančevine te cink. Ima ih u nemasnom mesu, jajima, sjemenkama, mahunarkama i cjelovitim žitaricama. Potrošači ove godine sve češće posežu za proizvodima s dodanim probioticima i prirodnim ekstraktima, no stručnjaci savjetuju da se radije oslone na cjelovite, neprerađene namirnice iz lokalnog uzgoja nego na skupe dodatke, osim ako za njih postoji stvarna medicinska potreba.
Mlijeko ne stvara više sluzi
Mnogi tijekom prehlade izbjegavaju mliječne proizvode, iako za to nema dobrog razloga. Dijetetičarka Lauren Manaker izdvaja kravlje mlijeko kao napitak koji podupire imunitet jer sadrži vitamine A i D, cink i selen, koji zajedno pomažu održati otporan imunološki sustav. Mlijeko pritom nadoknađuje tekućinu, što je važno kad se tijelo bori s infekcijom i povišenom temperaturom.
Uvjerenje da mlijeko pojačava stvaranje sluzi ima vrlo malo znanstvene potvrde. Palinski-Wade objašnjava da se mliječni proizvodi u ustima miješaju sa slinom i u grlu ostavljaju osjećaj gušće obloge. Zbog toga ljudi zaključuju da im se stvara više sluzi, ali taj je osjećaj prolazan, ne pogoršava infekciju i ne produljuje bolest. Osobama koje ne podnose laktozu stručnjaci predlažu mlijeko bez laktoze, koje ima iste hranjive tvari kao obično kravlje mlijeko, ali ne izaziva probavne tegobe.
Voda, čaj i kiseli kupus
Dovoljno tekućine održava dišne putove vlažnima, a to je prva tjelesna obrana od virusa prehlade i gripe. Suha sluznica nosa i grla lakše propušta uzročnike bolesti. Uz običnu vodu stručnjaci preporučuju tople napitke poput bistrih juha, zelenog čaja i čaja od đumbira. Oni umiruju upaljeno grlo, a đumbir i zeleni čaj sadrže i antioksidanse koji pomažu tijelu u borbi protiv upala.
Kiseli kupus, kefir i jogurt donose dobre bakterije koje obogaćuju crijevni mikrobiom i povećavaju otpornost organizma. Da bi te bakterije preživjele i razmnožavale se, trebaju im prehrambena vlakna iz graha, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica.
San, stres i kretanje
Ni najbolja prehrana ne može sama zaštititi organizam. Većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati sna, jer se tijelo tijekom noći obnavlja i stvara sastavnice imunološkog sustava. Kronični manjak sna smanjuje sposobnost borbe protiv infekcija. Visoke razine hormona stresa mogu potisnuti imunološki odgovor i povećati osjetljivost na prehlade, a redovita umjerena tjelesna aktivnost poboljšava cirkulaciju, pa se imunološke stanice brže kreću kroz tijelo.
Dodaci prehrani mogu pomoći onima koji sve potrebne tvari ne uspijevaju unijeti hranom, smatra Manaker. Uzimanje više vitamina na svoju ruku rijetko je dobro rješenje i može poremetiti ravnotežu u organizmu, pa je prije početka bolje pitati liječnika ili ljekarnika i paziti na dozu. Prevelike količine nekih vitamina i minerala mogu izazvati nuspojave, piše Večernji list.
