Kad počne sezona grijanja, u mnoge se stanove vraćaju mokri prozori, tamne mrlje u kutovima i miris vlage. Stručnjaci upozoravaju da problem često pogoršavaju obične svakodnevne navike, od sušenja rublja na radijatoru do provjetravanja koje satima traje na kip.
Kondenzacija nastaje kad topao i vlažan zrak iz prostorije dotakne hladnu površinu, najčešće staklo ili vanjski zid. Vodena para tada prelazi u kapljice. Ako se vlaga na zidovima zadrži dulje, plijesan dobiva dobre uvjete za rast, a osim što ostavlja ružne mrlje, može pogoršati i kvalitetu zraka u domu. Rizik se često može smanjiti promjenom nekoliko navika.
Rublje na radijatoru
Kad je vani prehladno za sušenje na balkonu ili u dvorištu, mokra odjeća često završi izravno na radijatoru. Rublje se tako možda brže osuši, ali voda iz tkanine ne nestaje, nego odlazi u zrak sobe. Što je rublja više, to je više pare koja se poslije hvata na prozore i vanjske zidove. Odjeća prebačena preko radijatora usto smanjuje učinkovitost grijanja jer smeta prijenosu topline u prostoriju.
Tko nema sušilicu ni mogućnost sušenja vani, može staviti stalak u prostoriju koju može redovito provjetravati. Vrata te sobe po mogućnosti treba držati zatvorenima da se vlaga ne širi stanom, a prozor povremeno otvoriti. U manjim stanovima, gdje se zimi rublje često suši u kući, može pomoći i odvlaživač zraka.
Prozor satima odškrinut
Provjetravanje pomaže, ali način je važan. Prozor koji je satima na kipu hladi prostor oko sebe i povećava gubitak topline, a zrak se pritom ne mora izmijeniti dovoljno brzo. Često je bolje nekoliko puta na dan širom otvoriti prozore na pet do deset minuta. Vlažan zrak tako brže izlazi, a soba se nakon zatvaranja lakše ponovno zagrije. Najviše smisla ima provjetriti nakon kuhanja, tuširanja i sušenja rublja. Ako se mogu otvoriti prozori na suprotnim stranama stana, propuh će dodatno ubrzati izmjenu zraka.
Ormar tik uz vanjski zid
Da bi iskoristili svaki centimetar, ljudi velike ormare, komode i krevete guraju sasvim do zida. Uz hladan vanjski zid takav raspored može pogodovati vlazi: iza namještaja zrak slabije struji, površina zida ostaje hladnija, a uz povišenu vlagu raste mogućnost kondenzacije. Zato se plijesan često razvije baš iza ormara ili kreveta, gdje je nitko ne vidi dok se ne proširi. Dovoljno je namještaj odmaknuti nekoliko centimetara od zida. Posebno treba paziti na kutove i mjesta na kojima su se već pojavile kapljice ili tamne mrlje.
Para iz kuhinje i kupaonice
Kuhinja i kupaonica među najvećim su izvorima vlage u stanu. Puno pare odlazi u zrak kad voda dugo vrije u loncu bez poklopca, a slično je i pri tuširanju toplom vodom. Pri kuhanju pomaže napa koja izvlači zrak van, ako je u kuhinji ima, kao i poklopci na posudama. Nape koje zrak samo filtriraju i vraćaju u prostoriju ne uklanjaju vlagu jednako dobro.
Nakon tuširanja treba uključiti ventilator u kupaonici ili otvoriti prozor, a vrata držati zatvorenima da vlažan zrak ne ode u druge sobe. Ako se sa staklene stijene i pločica skine višak vode, manje će je poslije ispariti u prostor.
Hladne sobe koje nitko ne koristi
Da bi uštedjeli na računima, mnogi zimi potpuno zatvore radijatore u sobama u koje rijetko ulaze. Zidovi i druge površine u negrijanoj prostoriji postaju hladniji, a kad do njih dođe topao i vlažan zrak iz ostatka stana, vlaga se na njima kondenzira. U sobama sklonima kondenzaciji zato je često bolje održavati umjerenu i stabilnu temperaturu nego ih pustiti da se posve ohlade. Koliko grijati, ovisi o izolaciji zgrade, sustavu grijanja i vanjskoj temperaturi, pa sve prostorije ne moraju biti jednako tople.
Koliko je vlage previše
Vlažnost zraka može se pratiti jednostavnim higrometrom, a skup uređaj za to nije potreban. U domovima se obično preporučuje relativna vlažnost otprilike između 30 i 50 posto, a dugotrajno visoku vlažnost treba izbjegavati. Mokri prozori, tamne mrlje na zidovima i ustajao miris znak su da vlažnost treba izmjeriti i potražiti uzrok.
Plijesan ne nastaje uvijek zbog navika ukućana. Iza nje mogu stajati slaba toplinska izolacija, toplinski mostovi, propuštanje vode ili drugi građevinski nedostaci, koje samo provjetravanje ne može riješiti. Ako se plijesan vraća i uz redovito provjetravanje i nadzor vlage, treba otkriti njezin stvarni uzrok i ukloniti ga, piše Večernji list.
