Britanski liječnik Laurence Quinn, koji radi u javnom zdravstvenom sustavu NHS, na svojem je YouTube kanalu pokazao test pamćenja i govora koji svatko može napraviti kod kuće: u jednoj minuti treba nabrojiti što više različitih životinja. Za njega su dovoljni štoperica, papir i olovka.
Zadatak zvuči kao dječja igra, ali liječnici ga desetljećima koriste kad procjenjuju pamćenje, govor i druge kognitivne sposobnosti. Stručno se zove test verbalne fluentnosti, a pokazuje koliko brzo osoba pronalazi i izgovara riječi iz zadane kategorije.
Kako se test radi
Kad uključite štopericu, imate 60 sekundi. Možete krenuti od najpoznatijih životinja, poput psa, mačke, lava i slona, pa nastaviti sa svima kojih se sjetite. Bolje je da odgovore zapisuje netko drugi, kako biste se mogli posve posvetiti nabrajanju. Kad vrijeme istekne, prebrojite koliko ste različitih životinja naveli.
Mozak pritom radi nekoliko stvari odjednom. Pretražuje ono što je pohranjeno u dugoročnom pamćenju, brzo bira odgovarajuće riječi, slaže ih u smislene skupine i pazi da se neka ne ponovi. Zato test može biti koristan dio stručne procjene kognitivnih funkcija.
Prosjek pada s godinama
Quinn navodi da se kod zdravih ljudi broj nabrojenih životinja s godinama postupno smanjuje. Okvirne vrijednosti su:
- od 50 do 59 godina: oko 20 životinja
- od 60 do 69 godina: oko 19 životinja
- od 70 do 79 godina: oko 16 životinja
- 80 godina i više: oko 14 životinja
Prema njegovim riječima, pozornost mogu privući rezultati od 15 ili manje životinja, osobito kod ljudi mlađih od 80 godina i onih koji već imaju problema s pamćenjem. To ipak ne znači da osoba ima Alzheimerovu bolest ili neki drugi oblik demencije. Slabiji rezultat može biti posljedica umora, stresa ili slabije koncentracije, a može se dogoditi i da se osoba u tom trenutku jednostavno nije sjetila dovoljno riječi. Vrijedi i obrnuto: ni vrlo dobar rezultat ne jamči da nema kognitivnih poteškoća.
Gleda se i kako osoba nabraja
Liječnici zato ovaj test ne koriste kao samostalnu dijagnostičku metodu, nego kao jedan od dijelova šire procjene. Ne zanima ih samo ukupan broj životinja, nego i put kojim osoba do njih dolazi. Netko će, primjerice, najprije nabrojiti kućne ljubimce, zatim domaće životinje, pa divlje, a na kraju morske vrste. Takvo grupiranje pokazuje kako mozak slaže informacije koje već ima u pamćenju.
Još više govori trenutak kad se jedna skupina iscrpi pa treba promijeniti strategiju i potražiti nove odgovore. Ta se sposobnost naziva mentalna ili kognitivna fleksibilnost i potrebna je u mnogim svakodnevnim poslovima. Ljudi s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije mogu teže pronalaziti riječi, prelaziti iz jedne kategorije u drugu i izbjegavati ponavljanje već izgovorenih odgovora.
Kada razgovarati s liječnikom
Stručnjaci upozoravaju da test nije namijenjen samostalnom postavljanju dijagnoze. Istraživanja pokazuju da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem na testovima verbalne fluentnosti u prosjeku postižu slabije rezultate od onih bez takvih poteškoća, ali su razlike među pojedincima velike. Netko s kognitivnim oštećenjem može imati uobičajen rezultat, a potpuno zdrava osoba rezultat ispod prosjeka.
Više od samog broja govore promjene u svakodnevici. Ako vi ili netko vama blizak sve češće zaboravljate važne informacije, teško se sjećate poznatih riječi, mučite se s uobičajenim aktivnostima ili primjetno drukčije razmišljate i govorite, preporučuje se razgovor s liječnikom. To posebno vrijedi ako se poteškoće postupno pogoršavaju ili počinju utjecati na samostalnost i kvalitetu života.
Navike koje mogu pomoći mozgu
Neke se promjene kognitivnih sposobnosti mogu pojaviti sa starenjem, ali svakodnevne navike mogu pridonijeti očuvanju zdravlja mozga. Redovita tjelesna aktivnost, dobar san, druženje i učenje novih vještina važni su za opće zdravlje, pa tako i za kognitivne funkcije. Mentalno aktivnima mogu nas održavati i čitanje, rješavanje zagonetki, učenje stranog jezika ili novi hobi. Pridonose i uravnotežena prehrana te kontrola čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti, iako nijedna pojedinačna aktivnost ne može jamčiti zaštitu od demencije.
Quinn poručuje da slabiji rezultat jednominutnog testa ne treba odmah povezivati s ozbiljnom bolešću, jer test pokazuje kako se snalazimo u brzom pronalaženju i slaganju riječi, ali sam ne može otkriti Alzheimerovu bolest, kako piše Večernji list.
