Dramatično upozorenje stiže iz Hrvatske udruge poslodavaca: zbog drastičnog pada domaće proizvodnje hrane, ugrožena je nacionalna prehrambena sigurnost.
Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura, navodi Danica.hr.
Udio izvoza u prihodima poljoprivrednih tvrtki pao je na 14,6 posto, što je najniža razina još od 2019. godine. Zbog rasta nominalnog uvoza hrane i živih životinja na pet milijardi eura, deficit u međunarodnoj razmjeni unutar te kategorije skočio je na 2,2 miljarde eura.
Bez kontrole
“Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena”, ističu u HUP-u.
Istodobno je u poljoprivredu i ribarstvo od 2013. do 2025. godine kroz poticaje i potpore uloženo više od osam milijardi eura. Bez željenog efekta, kako se čini.
“Nastave li se negativni trendovi, Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću“, upozoravaju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Prema HUP-u, najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače.
Zato je nužno osigurati da se državno zemljište dodijeli na korištenje proizvođačima koji mogu povećati domaću proizvodnje. Trenutačno čak 40 posto državnog poljoprivrednog zemljišta (oko 133.000 hektara) nije u funkciji.
Male površine
Prema podacima Ministarstva, od 330.000 hektara državnog zemljišta, pod zakupom i koncesijama je tek 107.000, bez raspolaganja oko 133.000, a pod privremenim korištenjem 70.000 hektara. Treba osigurati da to zemljište koriste oni koji doista proizvode hranu, a ne oni koji ispunjavaju administrativne uvjete.
“Za ilustraciju fragmentiranosti, u Hrvatskoj je registrirano blizu 165.000 poljoprivrednih gospodarstava koji koriste 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Čak 56 posto gospodarstava imaju površinu manju od tri hektra.
