U Preku je održan novi koordinacijski sastanak posvećen realizaciji strateškog projekta vodovodizacije Zadarske županije, s posebnim naglaskom na prvu fazu – vodoopskrbu zadarskih otoka.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda predvođeni generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić, župan Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Šime Erlić sa suradnicima, načelnici otočnih općina, predstavnici Vodovoda Zadar te projektanti.
Od prethodne koordinacije ostvaren je dodatni napredak. Svih 18 idejnih projekata za otočni dio sustava predano je u postupak ishođenja lokacijskih dozvola, a dosad ih je izdano deset – dvije više nego na prošloj koordinaciji, za desalinizatore na Silbi i Olibu, zajedno s pripadajućim vodospremama i hidrostanicama. Ranije su lokacijske dozvole izdane za rekonstrukciju crpne stanice Borik i podmorski cjevovod prema Ugljanu, transportne sustave Ugljan-Iž, Ugljan-Tun Veli, Tun Veli-Zverinac i Tun Veli-Molat, sustave vodoopskrbe Rivnja i Sestrunja, Zverinca te dijela Dugog otoka, kao i za Kali, Veli Rat, Savar i Brbinj te transportni cjevovod Rava-Dugi otok s naseljima Luka, Žman, Zaglav i Sali. Izrada svih 60 glavnih projekata je završena.
Kao prvi zahvati definirani su rekonstrukcija crpne stanice Borik, izgradnja druge cijevi od Zadra do Lukorana na Ugljanu te izgradnja vodospreme i crpne stanice Burnjača. Za te zahvate u narednim tjednima planira se pokretanje postupaka javne nabave, a početak radova očekuje se tijekom 2027. godine.
Nova cijev Zadar-Ugljan preduvjet je za nastavak razvoja sustava prema drugim otocima, dok će Burnjača stabilizirati vodoopskrbu Ugljana i omogućiti daljnji transport vode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku.
Paralelno se nastavlja izrada projektne dokumentacije za cjevovode prema Ižu, Ravi i Dugom otoku, kao i priprema dokumentacije za drugu cijev od Zrmanje do Zadra, kojom bi se dodatno povećao kapacitet glavnog vodoopskrbnog pravca.
Župan Josip Bilaver rekao je da projekt ulazi u konkretnu fazu realizacije, uz poseban naglasak na projektiranje druge cijevi od Zrmanje do Zadra. Podsjetio je da su redukcije vode tijekom proteklog ljeta dodatno potvrdile potrebu za jačanjem cijelog sustava.
„Želimo izbjeći ponavljanje takvih situacija, ali istodobno moramo ozbiljno rješavati i problem gubitaka na postojećoj mreži. U tom kontekstu Vodovod Zadar ima punu podršku Zadarske županije, Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskih voda”, rekao je župan.
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić ocijenio je da je projekt ušao u znatno intenzivniju fazu.
„Prva faza prije svega znači vodovodizaciju zadarskih otoka. Bez povećanja kapaciteta prema Ugljanu nema mogućnosti razvoja ostatka sustava prema drugim otocima. Pred nama je još puno posla, ali projekt je sada ušao u višu brzinu i dinamika je vrlo dobra”, rekao je Frka-Petešić, dodavši da je cilj da voda na Dugi otok stigne 2028. godine.
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić govorio je o dugoročnoj opstojnosti sustava vodoopskrbe grada, zaleđa i otoka.
„Novi sustav predviđa izgradnju dodatne cijevi od izvorišta Zrmanje do grada koja će biti povezana s crpnom stanicom na Boriku te podmorskim cjevovodom do otoka Ugljan, odnosno Lukorana. Ta trasa dalje ide prema Ravi i Dugom otoku te ostalim manjim zadarskim otocima. Na sastanku su utvrđeni prioriteti, način financiranja i podrška Vlade RH i Hrvatskih voda u realizaciji ovoga projekta koji dugoročno rješava dovoljne kapacitete vode u zadarskom kraju”, rekao je Erlić.
Načelnik Općine Preko Jure Brižić naglasio je da redovite koordinacije i konkretni zaključci potvrđuju da se u realizaciju projekta ušlo ozbiljno.
„Za ostatak sustava izrađuje se projektna dokumentacija i mislim da idemo prema dobrim vijestima za sve koji žive na našim otocima”, rekao je Brižić.
