Dolaskom jeseni skraćuje se dan, temperature padaju, a u domovima kreće sezona grijanja. Sve to znači da biljke koje su tijekom proljeća i ljeta bujno rasle sada usporavaju svoj ritam, pa im treba prilagoditi i njegu. Posebna pažnja potrebna je biljkama koje su toplije mjesece provele vani, na balkonu ili terasi.
Kada unijeti biljke u zatvoreni prostor
Fikusi, šefleri, citrusi, hibiskusi i razne vrste palmi koje su ljeto provele na otvorenom osjetljive su na nagli pad temperature. Kada se noćne temperature počnu približavati 10 stupnjeva, većinu osjetljivih vrsta dobro je premjestiti unutra, iako granica ovisi o samoj vrsti. Kod tropskih biljaka hladnoća može uzrokovati žućenje listova, njihovo oštećenje ili opadanje.
Prije nego što biljku s balkona stavite među ostalo kućno bilje, vrijedi je pomno pregledati. Obje strane listova, stabljiku i površinu zemlje treba provjeriti zbog mogućih nametnika koji su se mogli nastaniti tijekom ljeta. Listove je potrebno očistiti od prašine i nečistoća, ukloniti osušene ili oštećene dijelove, a ako se pronađu štetnici, problem treba riješiti prije nego se biljka smjesti uz ostale. Nakon unošenja biljkama treba osigurati dovoljno svjetlo, ali ih ne smještati odmah uz radijatore, peći ili druge izvore topline jer suh i vruć zrak dodatno isušuje list i korijen.
Zalijevanje po ljetnom rasporedu najčešća je greška
Jedna od najčešćih jesenskih pogrešaka jest nastaviti zalijevati biljke jednakom količinom vode i jednako često kao tijekom ljeta. Kako svjetlosti ima manje, a rast se usporava, biljkama općenito treba manje vode. Zamije, sansevijere i sukulenti posebno su osjetljivi na prekomjerno zalijevanje, dok monstere i druge tropske biljke mogu imati nešto drugačije potrebe.
Zato ne postoji jedinstveno pravilo za sve vrste. Umjesto zalijevanja po unaprijed određenom rasporedu, bolje je provjeravati vlažnost supstrata. Kod većine biljaka preporučljivo je pričekati da se barem gornji sloj zemlje osuši prije novog zalijevanja, dok vrste koje podnose sušu mogu ostati suhe i duže. Stalno vlažan supstrat, osobito u hladnijem dijelu godine, povećava rizik od truljenja korijena.
Manje hrane i pažnja na suh zrak
S usporavanjem rasta tijekom jeseni i zime smanjuje se i potreba za prihranom. Ako biljka prestane aktivno rasti, prihranjivanje je moguće znatno smanjiti ili privremeno potpuno obustaviti. Iznimka su biljke koje zbog dovoljno svjetlosti u domu nastavljaju rasti i zimi, pa njihove potrebe treba procijeniti zasebno.
Grijanje tijekom zime dodatno isušuje zrak u prostorijama, a tropske biljke posebno teško podnose nisku vlažnost. Uz to treba paziti da biljke ne budu izložene hladnom propuhu ili naglim temperaturnim promjenama. Uz dovoljno svjetlosti, manje vode i odgovarajući položaj u prostoru, većina sobnih biljaka bez problema prolazi kroz hladnije mjesece. Sporiji rast i sporije isušivanje zemlje znak su da je vrijeme za promjenu dosadašnje rutine njege, piše Večernji list.
