S dolaskom jeseni livade i travnjaci mijenjaju izgled, a među šarenim biljem raste i jedna vrsta koja predstavlja ozbiljnu opasnost za pse. Riječ je o mrazovcu, biljci koju je zbog ljubičastih cvjetova lako zamijeniti za šafran. Veterinari upozoravaju da ta sličnost može zavarati vlasnike koji tijekom šetnje ne posumnjaju ništa loše dok njihov ljubimac njuška ili grize biljku.
Zašto se mrazovac miješa sa šafranom
Iako mrazovac i šafran izgledaju slično, riječ je o dvije različite biljke. Jedna od razlika koja se često spominje jest razdoblje cvatnje – mrazovac tipično cvjeta krajem ljeta i tijekom jeseni. Ipak, to nije pouzdano pravilo za razlikovanje jer postoje i jesenske vrste roda Crocus, kojemu pripada šafran. Zato se prepoznavanje biljke ne smije temeljiti isključivo na godišnjem dobu u kojem cvjeta.
Otrov u svakom dijelu biljke
Kod mrazovca su otrovni svi dijelovi – cvjetovi, listovi, sjemenke i podzemni dijelovi. Svi sadrže kolhicin, snažnu toksičnu tvar koja ometa diobu stanica u organizmu. Čak i relativno mala progutana količina može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice kod psa.
Psi tijekom boravka u prirodi istražuju okolinu njuškanjem, grickanjem trave i igrom, pa lako može doći do slučajnog gutanja dijela biljke. Dodatna opasnost leži u tome što se znakovi trovanja ne moraju pojaviti odmah – simptomi se ponekad razviju tek nekoliko sati nakon gutanja, a neke teže posljedice mogu nastupiti i kasnije.
Na koje znakove treba obratiti pozornost
Među prvim znakovima trovanja mrazovcem mogu se javiti pojačano slinjenje, nadraženost usta, povraćanje i proljev koji ponekad sadrži krv, bolovi u trbuhu te izražen umor i slabost. Kod težih slučajeva posljedice mogu biti znatno ozbiljnije.
- Poteškoće s disanjem
- Kolaps i šok
- Oštećenja jetre i bubrega
- Poremećaji funkcije koštane srži
- Neurološki simptomi, uključujući grčeve i napadaje
Što učiniti u slučaju sumnje na trovanje
Ako je pas progutao mrazovac ili postoji opravdana sumnja da je došao u kontakt s biljkom, potrebno je odmah kontaktirati veterinara, čak i ako se ljubimac u tom trenutku ponaša potpuno normalno. Ne preporučuje se samoinicijativno izazivati povraćanje niti davati kućne pripravke bez veterinarske upute. Fotografija biljke ili informacija o tome koliko je pas mogao pojesti mogu veterinaru pomoći pri procjeni situacije, ako je to moguće prikupiti bez dodatnog izlaganja.
Najbolja zaštita ostaje prevencija, odnosno pažljivo praćenje što pas njuška i stavlja u usta tijekom jesenskih šetnji, osobito na livadama i mjestima gdje rastu divlje biljke, kako piše Metropolitan, navodi Večernji list.
