Zimsko računanje vremena u 2026. godini na snagu stupa u noći sa subote 24. na nedjelju 25. listopada. Kazaljke satova tada, točno u tri sata ujutro, pomičemo sat vremena unatrag, na dva sata ujutro. Tim činom službeno završava razdoblje ljetnog računanja vremena koje je trajalo od kraja ožujka.
Većina pametnih telefona, računala i uređaja povezanih s internetom sama će izvršiti tu promjenu. Ipak, ručne satove i satove u starijim automobilima potrebno je namjestiti ručno. Posljedica prelaska na zimsko vrijeme je raniji izlazak sunca, ali i brže smračivanje.
Odakle potječe ideja o pomicanju sata
Zamisao o pomicanju kazaljki radi boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla potječe još iz 1784. godine, a autorom ideje smatra se američki političar i znanstvenik Benjamin Franklin. Ljetno računanje vremena prva je službeno uvela Njemačka tijekom Prvog svjetskog rata, s ciljem uštede ugljena.
U Hrvatskoj je pomicanje sata uređeno Uredbom o ljetnom računanju vremena, usklađenom s direktivama Europske unije. Te direktive propisuju jedinstven termin prelaska za sve članice, kako bi trgovina i promet na zajedničkom tržištu funkcionirali bez smetnji, uz ostvarivanje planiranih ušteda energije.
Ukidanje prakse i dalje bez dogovora
Europska komisija predložila je potpuno ukidanje sezonskog pomicanja sata, a Europski parlament tu je inicijativu podržao. Unatoč tome, konačan obvezujući dogovor među državama članicama još nije postignut jer se one ne mogu usuglasiti hoće li se trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Za donošenje odluke potrebna je kvalificirana većina u Vijeću Europske unije, pa cijeli postupak ostaje nedovršen. Zbog toga se pomicanje kazaljki dvaput godišnje nastavlja provoditi.
Utjecaj na zdravlje i sigurnost
Prema dostupnim istraživanjima, nagle promjene bioritma povezane s pomicanjem sata dovode do problema sa spavanjem, pada koncentracije i kroničnog umora. Posebno se ističu podaci o povećanom broju srčanih udara u rano proljeće, u razdoblju kada se gubi sat vremena sna.
Jesenska promjena vremena nosi drugačije rizike. Raniji pad mraka u kombinaciji sa skraćenim zimskim danima često pogoršava raspoloženje, a povezuje se i s pojavom sezonskog afektivnog poremećaja koji uključuje manjak energije, gubitak motivacije te oslabljen imunitet zbog smanjene apsorpcije vitamina D uslijed manjka sunčeve svjetlosti.
Prometni stručnjaci upozoravaju i na veći broj prometnih nesreća neposredno nakon promjene vremena, uzrokovan slabijom vidljivošću na cestama. Zbog svega navedenog, prelazak s ljetnog na zimsko računanje vremena ove godine događa se u noći sa 24. na 25. listopada, piše Večernji list.
