Pravilo o osam čaša vode je mit: Evo koliko vam tekućine zapravo treba na paklenim vrućinama

Stara pretpostavka o osam čaša vode dnevno desetljećima je funkcionirala ako jednostavan i neprikosnoven recept za zdravlje. No čim ljetne vrućine pritisnu gradske ulice, a asfalt počne isijavati žegu, ta se matematička formula brzinom svjetlosti raspada.

Tijelo sitnije osobe koja radni dan provodi u rashlađenom uredu i tijelo krupnijeg muškarca koji fizički posluje na otvorenom ne traže istu količinu tekućine. Znojenje, tjelesna masa, životna dob, razina aktivnosti, pa i svakodnevna prehrana diktiraju sasvim drukčiji ritam hidratacije. Umjesto univerzalnih pravila, stvarne potrebe organizma temelje se na jednostavnijoj i preciznijoj računici: oko 30 do 35 mililitara tekućine po kilogramu tjelesne težine. Za osobu od 70 kilograma to u uobičajenim uvjetima iznosi između 2,1 i 2,4 litre dnevno.

Ljetne ekstremne temperature, međutim, mijenjaju pravila igre. Boravak na suncu, pojačano znojenje i fizički napor traže povećanje te osnovne doze za još punu litru tekućine. Presudan je pritom način na koji se voda unosi. Pola litre vode popijene odjednom u trenutku kada nastupi nepodnošljiva žeđ ne pomaže tijelu onoliko koliko mu šteti šokom. Vodu treba piti u malim, ravnomjernim gutljajima tijekom cijelog dana.

Osjećaj žeđi nije prvi znak da nam nedostaje tekućine, već zakasnjeli alarm. Kada osetite da ste žedni, tijelo je već u blagom stadiju dehidracije. Skriveni simptomi često prođu nezapaženo: tupa glavobolja, neočekivana razdražljivost, pad koncentracije i iznenadni umor najranije su poruke koje organizam šalje. Najpouzdaniji indikator ipak ostaje najjednostavniji. Boja urina jasno govori u kakvom ste stanju: svijetla, gotovo prozirna nijansa znači da je tijelo u ravnoteži, dok tamniji tonovi zahtijevaju hitan unos tekućine.

Dio svakodnevne hidratacije dolazi i s tanjura. Oko 20 posto potrebe za tekućinom tijelo crpi iz hrane, a ljeto nudi najbolji izbor. Lubenice, dinje, krastavci, rajčice i breskve obiluju vodom i prirodnim elektrolitima, čineći idealan saveznik u borbi protiv vrućina.

Ipak, u želji za rashlađivanjem valja paziti na drugu krajnost. Pretjerano nalijevanje vodom u kratkom razdoblju može dovesti do hiponatrijemije, opasnog stanja u kojem se razina natrija u krvi drastično smanjuje. Razboritost, osluškivanje vlastitog tijela i stalno dostupna bočica vode najbolja su zaštita dok živa u termometru divlja, piše tportal.