Treći ponedjeljak u siječnju već godinama nosi neslavnu titulu “Plavog ponedjeljka”, dana koji se simbolično obilježava kao najdepresivniji u godini. Iako je sam pojam izvorno nastao kao dio marketinške strategije, stručnjaci se slažu da siječanjska realnost za mnoge građane doista donosi značajan pad raspoloženja.
Kombinacija tmurnog vremena, financijskog “oporavka” nakon blagdana i povratka u rutinu često rezultira osjećajem iscrpljenosti i melankolije.
Upravo u ovom periodu važno je razlikovati prolazno neraspoloženje od ozbiljnijih stanja. Psihijatar Ahmed Hankir, koji je svojim edukativnim sadržajem na društvenim mrežama privukao veliku pozornost javnosti, izdvojio je tri specifična simptoma koja se često javljaju u ranoj fazi depresije, a koje ljudi nerijetko pripisuju samo umoru ili stresu.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Pad energije i gubitak motivacije
Prvi signal na koji treba obratiti pozornost jest izražen i neobjašnjiv osjećaj iscrpljenosti. Prema Hankirovu pojašnjenju, ovdje nije riječ samo o fizičkom umoru nakon napornog dana, već o dubokoj mentalnoj i emocionalnoj praznini.
Osobe koje ulaze u depresivnu fazu često gube snagu i volju za obavljanje osnovnih svakodnevnih aktivnosti, a u težim slučajevima i sam izlazak iz kreveta predstavlja nesavladiv napor.
Gubitak interesa za stvari koje su nekad veselile
Drugi ključni simptom odnosi se na promjenu u doživljavanju zadovoljstva. Stručnjaci ovo stanje nazivaju anhedonija, a manifestira se kao potpuni izostanak osjećaja užitka u situacijama koje su ranije bile izvor radosti.
Hobiji, druženja s prijateljima ili bliskost s partnerom odjednom prestaju izazivati pozitivne emocije, ostavljajući osobu ravnodušnom prema stvarima koje su joj nekada bile važne.
Problemi s koncentracijom i “pseudo-demencija”
Depresija može imati snažan utjecaj i na kognitivne funkcije, što mnoge pacijente dodatno zabrinjava. Poteškoće s koncentracijom mogu postati toliko izražene da osoba djeluje potpuno odsutno ili rastreseno.
Hankir ističe da ovakvi simptomi ponekad mogu nalikovati na demenciju, zbog čega se u medicini koristi termin “pseudo-demencija”. Ipak, za razliku od pravih neurodegenerativnih bolesti, ovo se stanje povlači nakon što se adekvatno tretira primarni uzrok – depresija.
Pojava jednog ili više ovih simptoma ne znači nužno dijagnozu depresije, ali predstavlja jasan signal tijela da je potrebno posvetiti više pažnje mentalnom zdravlju. U slučaju sumnje na depresiju, prvi i najvažniji korak je razgovor s liječnikom obiteljske medicine koji može procijeniti situaciju i preporučiti daljnje korake, bilo da je riječ o psihoterapiji, medikamentoznom liječenju ili kombinaciji pristupa.
