Europska unija priprema se za glasanje o jednom od najkontroverznijih zakona posljednjih desetljeća – regulativi poznatoj kao “Kontrola chata” (Chat Control), koja bi mogla zauvijek promijeniti poimanje digitalne privatnosti u Europi.
Prijedlog zakona, čija je svrha borba protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, predviđa obvezno skeniranje privatnih poruka, fotografija i videozapisa koje korisnici razmjenjuju putem aplikacija poput WhatsAppa, Signala ili Messengera. Ako prođe, sve tehnološke kompanije morat će ugraditi sustave za automatsku provjeru sadržaja.
- Najvažnije vijesti svakog radnog jutra
- Vremenska prognoza i ključne teme dana
- Bez spama, odjava u jednom kliku
- Sve objave portala 023.hr
- Brze obavijesti o breaking news
- Izravno u Messenger inbox
Dok pobornici tvrde da je takva mjera nužna jer internet postaje “lovno polje” predatora i broj slučajeva iskorištavanja djece dramatično raste, kritičari upozoravaju na otvaranje vrata masovnom nadzoru.
Njemački europarlamentarac Patrick Breyer i inicijativa Fight Chat Control smatraju da bi ovakav zakon predstavljao najveći udar na privatnost građana u povijesti EU-a. Automatizirani skeneri, ističu, često ne razlikuju kriminalni sadržaj od privatnih fotografija ili šala, što može dovesti do lažnih optužbi i štetnih istraga.
Skeptičan je i hrvatski politički konzultant Marko Rakar, koji tvrdi da se iza zakona krije želja da policija i službe dobiju nesmetan pristup aplikacijama:
“Ovo je čisti pokušaj da svi zainteresirani čitaju privatne komunikacije. Kao izgovor koristi se dječja pornografija, ali pravi je cilj razbijanje enkripcije. Ako to prođe, ljudi će se jednostavno okrenuti novim, još nepoznatim aplikacijama”, kaže Rakar za 24sata.
Prema Breyeru, predloženo “skeniranje na strani klijenta” predstavlja obavezno uvođenje špijunskog softvera u uređaje građana. “Znakovito je da će računi vlade i vojske biti izuzeti od ovog nadzora”, upozorava.
Stavovi država članica podijeljeni su. Uz Hrvatsku, zakon podržavaju Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Irska, Litva, Latvija, Malta, Portugal, Slovačka i Španjolska. Austrija, Nizozemska i Poljska jasno su protiv, dok Belgija, Njemačka, Grčka i Češka još nisu zauzele konačan stav. Švedska se načelno svrstala među pobornike, ali odluku mora potvrditi parlament.
Glasanje je zakazano za 14. listopada. Tada će se odlučiti hoće li EU postati globalni predvodnik u zaštiti djece na internetu ili će, kako kritičari tvrde, otvoriti Pandorinu kutiju masovnog digitalnog nadzora.
