Nema čvrstih dokaza da crno vino štiti srce. Isto vrijedi za resveratrol, antioksidans iz kožice crnog grožđa kojem se ta korist često pripisuje. Tracy Parker, viša dijetetičarka britanske zaklade British Heart Foundation (BHF), objašnjava da je alkohol, pa tako i crno vino, prije čimbenik rizika za bolesti srca nego zaštita.
Odakle glas zdravog vina
Ideja traje godinama i ima dva korijena. Prvi je mediteranska prehrana, koja se dugo povezuje s manjim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Istraživanja među stanovnicima Grčke, Italije i Španjolske u pravilu su pokazivala nižu stopu kardiovaskularnih bolesti, a crno vino često je dio tradicionalnog jelovnika tih zemalja. Ipak, temelj te prehrane čine povrće, voće, grah, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, riba i maslinovo ulje, uz redovito kretanje. Vino joj nije nužan sastojak, pa dobrobiti mediteranske prehrane ne dokazuju da ono čuva srce.
Drugi je korijen resveratrol. Neka laboratorijska istraživanja i pokusi na životinjama upućuju na to da bi mogao štititi krvne žile i smanjiti vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka. U istraživanjima na ljudima rezultati su podijeljeni i još se ne zna donosi li srcu ikakvu stvarnu korist.
Pokus s golemom dozom
Znanstvenici s King’s College London u starijem su istraživanju, koje je financirao BHF, proučavali kako resveratrol djeluje u tijelu. Miševima je opustio krvne žile i snizio krvni tlak, a jednako je djelovao i na stanice ljudskih krvnih žila u laboratoriju. To bi jednog dana moglo dovesti do novih lijekova za tlak koji djeluju drukčije od postojećih.
Doza resveratrola u tom pokusu odgovarala je, međutim, otprilike tisući boca crnog vina na dan. Nalazi se zato ne odnose na nekoliko čaša vina, a Parker naglašava da iz njih ne proizlazi da je vino dobro za srce ni da ga treba piti više.
Ispitivanja s dodacima resveratrola, u kojima se pratilo snižavaju li LDL kolesterol (tzv. loši kolesterol) i upalu, dala su neujednačene rezultate, a u njima se ionako nije pilo vino. Sustavni pregled objavljen 2015. u časopisu International Journal of Cardiology obuhvatio je 10 ispitivanja u kojima je sudjelovalo 600 ljudi, a sudionici su dodatke uzimali od dva do 12 mjeseci. Autori nisu pronašli značajan učinak na kolesterol ni na krvni tlak, a ni sniženje C-reaktivnog proteina, pokazatelja upale u tijelu, nije bilo statistički značajno.
Što alkohol radi srcu
European Heart Network u stajalištu objavljenom 2025. nije našao pouzdane dokaze da alkohol štiti srce. Naprotiv, svrstao ga je među čimbenike rizika za koronarnu bolest srca i fibrilaciju atrija. Veliko istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, temeljeno na genetskim podacima, dodatno je pokazalo da pijenje alkohola povećava rizik od visokog krvnog tlaka i cerebrovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar. Prema BHF-u, redovito pretjerivanje s alkoholom, pa i s crnim vinom, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i stanja koja taj rizik podižu.
Manje je bolje
Onima koji ne piju Parker poručuje da zbog srca nemaju razloga početi. Za one koji piju smjernice u Ujedinjenom Kraljevstvu navode najviše 14 jedinica alkohola tjedno, i to kao gornju granicu, a ne kao cilj. Što se manje pije, manji su i zdravstveni rizici.
Smanjivanje alkohola jedan je od najjednostavnijih koraka za zdravlje srca, a BHF predlaže nekoliko načina:
- piti iz manjih čaša,
- izmjenjivati alkoholna pića s vodom ili bezalkoholnim pićem,
- birati slabije ili bezalkoholno vino,
- uvesti više dana bez alkohola.
Antioksidanse nije potrebno tražiti u čaši. Crveno i ljubičasto grožđe, borovnice i jagode sadrže niz tih spojeva bez alkohola, a najmanje pet porcija voća i povrća na dan uz njih daje i vlakna, vitamine i minerale. Tko se brine zbog količine alkohola koju pije, BHF savjetuje da o tome razgovara s liječnikom ili ljekarnikom, kako piše British Heart Foundation.






