Ništa od vojnog roka u ovoj godini, vladajući nisu pripremili sve zakone

Ministar obrane Ivan Anušić već više od godinu dana priča o uvođenju obaveznog vojnog roka kao o gotovoj stvari, a još uvijek nisu do kraja dogovorene izmjene Zakona o obrani kojima bi se to omogućilo

Prošle su godine i Anušić i premijer Andrej Plenković najavljivali da će se s obaveznim vojnim rokom krenuti od 1. siječnja 2025., no kako se prošla godina bližila kraju i taj cilj postajao sve dalji, tako se uvođenje obaveznog vojnog roka počelo odgađati za proljeće, pa za ljeto, pa za jesen, a sada je izvjesno da u ovoj godini od toga neće biti ništa.

Izbori kao opravdanje

Kao izgovor za to što vojni rok nije uveden s 1. siječnjem koristili su se predsjednički izbori, koji su održani krajem prošle i početkom ove godine, no to sigurno nije moglo biti opravdanje da se u MORH-u ne pripreme izmjene zakona, koje bi se onda uputile u proceduru nakon proglašenja rezultata izbora ili eventualno nakon prisege predsjednika RH.

I tako se i u ovoj godini nastavilo tvrditi da je praktički sve gotovo i da se s obavznim vojnim rokom može krenuti odmah, ali činjenice su to demantirale. A zatim je u utorak premijer Andrej Plenković održao sastanak s ministrima obrane, unutarnjih te vanjskh poslova, Ivanom Anušićem, Davorom Božinovićem i Gordanom Grlićem Radmanom, predstavnicima Glavnog stožera i drugim suradnicima, čija je tema bila bila finaliziranje izmjena Zakona o obrani kojima će se omogućiti uvođenje i provođenje obaveznog vojnog roka (vojnog osposobljavanja) i civilne službe.

Usklađivanje izmjena ‘pri kraju’

O sastanku su izvijestili 24sata i Jutarnji list, a iz njihovih izvještaja proizlazi da izmjene još nisu do kraja dogovorene, nego da je taj dio posla ‘pri kraju’, odnosno da su izmjene ‘praktički finalizirane’. Ne zna se još uvijek zašto se taj posao toliko oteže i u čemu su eventualno prijepori, no kad jednom izmjene i budu do kraja dogovorene, treba uzeti u obzir da je njihovo usuglašavanje zapravo tek prvi korak u pravnoj proceduri koju one moraju proći da bi postale sastavni dio zakona i počele se primjenjivati.

A da se na njihovom usuglašavanju još radi pokazuje i informacija da će izmjene Zakona o obrani u javno savjetovanje ići tek za mjesec i pol, odnosno u lipnju. Pa se zatim u srpnju očekuje prolazak prvog čitanja u Saboru, pa u rujnu, nakon saborske ljetne stanke, drugog čitanja, te napokon da bi se one trebale usvojiti u listopadu.

Prije usvajanja, prijedlog mora u ruke vrhovnog zapovjednika

A prije nego što se pošalju u javno savjetovanje, izmjene će morati doći i u ruke predsjednika RH Zorana Milanovića, koji je više puta rekao da neće biti ništa od vojnog roka bez dozvole njega kao vrhovnog zapovjednika. Također je govorio i da načelno nije protiv uvođenja obaveznog vojnog roka, ali da mora prvo vidjeti zašto se on uvodi i kako se misli provoditi.

Neimenovani izvor iz Vlade za 24sata je izrazio uvjerenje da ćemo do kraja ove godine imati cijeli pravni okvir, čime bi se omogućilo da se s obaveznim vojnim rokom krene od početka 2026., s godinom dana zakašnjenja od prvih najava. Kako se neslužbeno doznaje, potrebno je izbrusiti još neke stvari oko samog vojnog osposobljavanja, kao i neke stvari vezane za civilno služenje za one koji ulože prigovor savjesti.

Priča duga osam godina

Ovdje treba primijetiti da nije Anušić prvi HDZ-ov ministar obrane koji je najavljivao uvođenje obaveznog vojnog roka. Još je 2017. tadašnji ministar obrane Damir Krstičević to najavljivao, pa bi se moglo reći i da se ove zakonske izmjene, koje su sada u statusu ‘praktički finalizirane’, zapravo pripremaju punih osam godina. Hoće li zaživjeti do početka iduće godine, ostaje za vidjeti, piše tportal.