HZZ očekuje da će do 2030. broj zaposlenih porasti na oko 1,84 milijuna, a nezaposlenih pasti ispod 60.000.
Kako piše Poslovni.hr, trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti trebao bi se nastaviti, navodi se u Strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 2030. godine. Istodobno, starenje stanovništva i smanjivanje radno sposobne populacije znače da bi glavni problem hrvatskog tržišta rada u idućim godinama mogao postati nedostatak radnika.
HZZ-ove projekcije polaze od pretpostavke stabilnog rasta BDP-a od 2,5 posto godišnje. Broj zaposlenih trebao bi porasti s oko 1,73 milijuna u 2025. na 1,84 milijuna u 2030., odnosno za gotovo 110.000.
Broj nezaposlenih trebao bi nastaviti padati, s oko 80.000 u 2025. na manje od 60.000 do 2030. godine.
HZZ pritom procjenjuje da nezaposlenost zbog prirodnog kretanja ljudi između poslova teško može pasti znatno ispod oko 50.000 osoba.
Broj korisnika novčane naknade trebao bi ostati relativno stabilan, između 20.000 i 26.000, ali bi njihov udio među nezaposlenima mogao rasti. Zavod očekuje manje mladih i dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnijih radnika koji će u evidenciju nezaposlenih ulaziti samo privremeno između dva radna odnosa.
HZZ zaključuje da domaće tržište rada ulazi u fazu zasićenja te da će, zbog demografskih trendova i sve manje ponude domaće radne snage, daljnji rast zaposlenosti sve više ovisiti o migracijama i povećanju produktivnosti.
Posljednjih godina snažno raste potreba za stranom radnom snagom, posebno u graditeljstvu, turizmu, prometu, industriji i različitim uslužnim djelatnostima.
„Zbog demografskih promjena, starenja stanovništva i nedostatka domaće radne snage, strani radnici postaju važan čimbenik održavanja gospodarske aktivnosti i popunjavanja potreba poslodavaca”, navodi HZZ.
Istodobno ističe potrebu snažnije aktivacije domaće radne snage, uključujući neaktivne osobe, starije radnike, mlade i povratnike, kao i veća ulaganja u razvoj vještina.
„Problem tržišta rada više nije nezaposlenost, nego nedostatak ljudi, vještina i produktivnosti”, jedan je od ključnih zaključaka Strategije.
Na dugoročne posljedice demografskih promjena upozoravaju i međunarodne analize.
Svjetska banka procjenjuje da bi se, bez promjene politika, ponuda radne snage u Hrvatskoj do 2035. mogla smanjiti za oko 291.000 ljudi, dok bi gospodarska aktivnost istodobno mogla povećati potražnju za oko 36.000 radnika.
Razlika između ponude i potražnje tako bi mogla dosegnuti oko 327.000 radnika.
Svjetska banka zato procjenjuje da će Hrvatska u idućem desetljeću trebati više od 300.000 dodatnih radnika kako bi odgovorila na potrebe tržišta rada.
OECD također upozorava na snažan demografski pritisak. Broj stanovnika Hrvatske smanjio se za oko osam posto u desetljeću do 2024., a radno sposobna populacija između 2025. i 2060. mogla bi pasti za oko četvrtinu, s približno 2,4 na 1,8 milijuna ljudi.
Takva kretanja povećavaju potrebu za duljim ostankom na tržištu rada, većom zaposlenošću skupina koje danas rade manje od prosjeka te kvalitetnijom integracijom stranih radnika.
Jedan od potencijalnih izvora dodatne radne snage su starije osobe.
Mirovinska reforma iz 2025. znatno je proširila mogućnosti rada nakon umirovljenja. Umirovljenici mogu, među ostalim, raditi puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine ili pola radnog vremena uz punu mirovinu.
HZZ navodi da je prema podacima Eurostata za 2023. nakon početka primanja starosne mirovine nastavilo raditi oko pet posto hrvatskih umirovljenika, dok je prosjek EU-a bio oko 13 posto.
Zavod zato očekuje povećavanje broja radno aktivnih umirovljenika te najavljuje snažnije uključivanje u njihovu reintegraciju, razvoj vještina i povezivanje s poslodavcima.
Nove tehnologije, automatizacija i umjetna inteligencija drugi su veliki izvor promjena.
Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma, 86 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će AI i tehnologije obrade informacija do 2030. bitno transformirati njihovo poslovanje.
To, međutim, ne znači da će 86 posto radnih mjesta nestati ili biti zamijenjeno tehnologijom.
WEF procjenjuje da bi AI i obrada podataka globalno mogli istodobno stvoriti oko 11 milijuna i istisnuti oko devet milijuna radnih mjesta, dok bi robotika i autonomni sustavi mogli imati neto negativan učinak od oko pet milijuna radnih mjesta.
Za Hrvatsku to znači još veću potrebu za digitalnim vještinama, prekvalifikacijama i cjeloživotnim učenjem.
Unatoč niskoj općoj nezaposlenosti, HZZ upozorava da i dalje postoji izražena neusklađenost između vještina koje radnici imaju i onih koje poslodavci traže.
Nedostatak kvalificirane radne snage posebno se osjeća u turizmu i ugostiteljstvu, građevini, zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi, dok dio nezaposlenih teško nalazi posao zbog nedovoljnih ili zastarjelih kvalifikacija.
Zato HZZ očekuje da će se njegova uloga postupno mijenjati: umjesto institucije prvenstveno usmjerene na nezaposlene, trebao bi postati servis cijelog tržišta rada koji se više bavi razvojem karijera, vještina, aktivacijom raspoložive radne snage i povezivanjem zaposlenih i poslodavaca.
