Papa Franjo preminuo je u 88. godini, nakon 12 godina na čelu Rimokatoličke crkve. Njegova smrt pokrenula je stoljećima star proces izbora novoga Pape.
Papa je poglavar Katoličke crkve. Rimokatolici vjeruju da on predstavlja izravnu poveznicu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, koji je bio prvi među Kristovim učenicima, apostolima. Zbog toga ima potpunu i neograničenu vlast nad cijelom Katoličkom crkvom te predstavlja važan izvor autoriteta za otprilike 1,4 milijarde katolika u svijetu, donosi Index.
Iako mnogi katolici za duhovno vodstvo često posežu za Biblijom, mogu se osloniti i na Papina učenja, koja oblikuju vjerovanja i praksu unutar Crkve. Oko polovice svih kršćana u svijetu su rimokatolici. Druge kršćanske denominacije, uključujući protestante i pravoslavce, ne priznaju Papin autoritet.
Papa živi u Vatikanu, najmanjoj nezavisnoj državi na svijetu, koja je okružena talijanskom prijestolnicom Rimom. Papa ne prima plaću, ali svi su mu troškovi putovanja i života pokriveni iz vatikanskog proračuna.
Što se događa kad Papa umre? Papa Franjo je i to promijenio
Pogreb Pape tradicionalno je bio raskošna ceremonija, ali Papa Franjo nedavno je odobrio planove kojima se cijeli postupak pojednostavljuje. Prijašnji pape bili su pokapani u tri sanduka, od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo odlučio se za jednostavan drveni lijes obložen cinkom.
Također je ukinuo tradiciju izlaganja tijela Pape na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u Bazilici svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok tijelo ostaje u lijesu s uklonjenim poklopcem.
Franjo će također biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana. Bit će pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore (Bazilika svete Marije Velike), jednoj od četiriju glavnih papinskih bazilika u Rimu. Bazilika je crkva kojoj je Vatikan dodijelio posebno značenje i povlastice. Glavne papinske bazilike imaju posebnu vezu s Papom.
Novog Papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, imenovani izravno od Pape, a obično su i zaređeni biskupi. Trenutačno Katolička crkva ima 252 kardinala, od kojih 138 ima pravo glasa pri izboru novog Pape. Ostali su stariji od 80 godina pa ne mogu sudjelovati u glasovanju, ali mogu sudjelovati u raspravama o tome tko bi trebao biti izabran.
Kako se bira Papa i što je konklava? Kad Papa umre (ili podnese ostavku, kao što je to učinio Benedikt XVI. 2013.), kardinali se okupljaju na sastanku u Vatikanu, nakon čega slijedi konklava, kako se naziva sam izbor. Tijekom razdoblja između Papine smrti i izbora njegova nasljednika, Crkvom upravlja Kardinalski zbor. Izbor se odvija u potpunoj tajnosti unutar Sikstinske kapele, koju je oslikao Michelangelo.
Pojedini kardinali glasuju za svog kandidata sve dok netko ne dobije potrebnu većinu, što može potrajati više dana. U prošlim stoljećima glasovanje je znalo trajati tjednima, pa čak i mjesecima, a neki kardinali su tijekom konklava i preminuli. Jedini znak o tijeku izbora dolazi u obliku dima koji dvaput dnevno izlazi iz dimnjaka nakon spaljivanja glasačkih listića. Crni dim znači da izbor nije uspio. Bijeli dim označava da je novi Papa izabran.
Nakon što se pojavi bijeli dim, novi Papa obično izlazi na balkon s pogledom na Trg svetog Petra unutar jednog sata. Najstariji kardinal koji sudjeluje u konklavi tada objavljuje odluku riječima Habemus Papam, što na latinskom znači imamo Papu.
Zatim najavljuje ime novog Pape, odnosno ime koje je odabrao za svoj pontifikat, a koje ne mora biti njegovo izvorno ime. Na primjer, Papa Franjo je rođen kao Jorge Mario Bergoglio, ali je za svoje papinstvo uzeo novo ime u čast svetog Franje Asiškog.
Teoretski, svaki rimokatolički muškarac koji je kršten može biti izabran za Papu. U praksi, međutim, kardinali gotovo uvijek biraju jednog od sebe.
Kad je papa Franjo, rođen u Argentini, izabran na prethodnoj konklavi 2013., postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Južne Amerike, regije koja čini otprilike 28 % svjetskih katolika. No, povijest pokazuje da kardinali znatno češće biraju Papu iz Europe, osobito iz Italije. Od ukupno 266 papa izabranih do danas, čak 217 dolazilo je iz Italije.
